ࡱ>   X_bjbjqq Aee* @0EEEYYY84dY9)p7777777$Z;=FA7 EA7EEN9222" EE72722/4|4`x3Y(47d9094B>0B>$44DB>E52A7A7p19B> : TEZAURUS ZNANSTVENOG PODRU JA SOCIJALNIH DJELATNOSTI - GRANA SOCIJALNA POLITIKA PRILOG PREDMETNOJ OBRADBI Dr. sc. Ksenija `venda-Radeljak Viaa knji~ni arka Studijski centar socijalnog rada Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu Nazorova 51 10000 Zagreb  HYPERLINK "mailto:kradelj@pravo.hr" kradelj@pravo.hr SA}ETAK Razvoj znanstvenog podru ja socijalnih djelatnosti odrazio se u velikoj mjeri na podizanje kvalitete obrazovanja za profesiju socijalnog radnika na Studijskom centru socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Zagrebu. Pozitivni pomaci na tom podru ju potaknuli su i razvoj knji~nice ustanove. Porast broja korisnika i slo~enosti njihovih upita doveo je do potrebe za standardizacijom kontroliranog znanstvenog jezika podru ja, kao i za standardizacijom predmetnih odrednica koriatenih za pretra~ivanje fonda knji~nice. Kako bi se standardizirala obradba i organizacija grae knji~nice, te poboljaao i olakaao proces pretra~ivanja informacija svim zainteresiranim korisnicima, pristupilo se izradbi tezaurusa. Istovremena izradba tezaurusa za sva podru ja socijalnih djelatnosti ne bi bila mogua zbog multidisciplinarnosti svake pojedine grane podru ja. Stoga se pristupilo izradbi tezaurusa samo za granu socijalne politike, koja se zbog svoje vlastite epistemologije, te izgradnje vlastitog rje nika kontroliranog znanstvenog jezika inila najpogodnijom. U planu su izradbe tezaurusa i za ostale grane podru ja. Klju ne rije i: tezaurus, predmetna analiza sadr~aja, ozna ivanje i pretra~ivanje informacija, socijalne djelatnosti, socijalna politika SUMMARY Development of science field of social welfare was greatly reflected on social work education. The level of professional education went up both in qualitative and quantitative sense. Positive shifts in that field also accumulated growth of the library institutions. Growth in the number of users (and in the complexity of their requests) lead to the standardisation of the specialized language for that scientific area and also to the standardisation of the subjects analysis. To standardize clasification and organization of library font and to make the search for informations easier to the users, thesaurus was being made. Simultaneous construction of thesaurus for all areas of social work would not be possible because of the multidisciplinary nature of each branch in that area. Hence, thesaurus was being made only for the area of social policy, which seemed most appropriate because of its own epistemology and already bulit specific and controlled scientific language. There are plans being made for the construction of thesauruses also for another branches in the area of social work. Keywords: thesaurus, indexing, information retrieval,social welfare, social welfare policy UVOD Graa knji~nice Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu (dalje u tekstu koristi se kratica SCSR-a) umnogome je specifi na. Fond knji~nice postepeno se razvija u skladu s razvojem socijalnih djelatnosti, mladog znanstvenog podru ja koje se prou ava i istra~uje najviae na toj visokoakolskoj ustanovi. Knji~nica je slijedila i prepoznavala potrebe korisnika, uglavnom studenata i profesora ustanove. Obzirom na multidisciplinarnost samog podru ja fond knji~nice nije usko specijaliziran. Osim svog primarnog, sadr~i i grau drugih znanstvenih podru ja. No, prema strukturi svog osnovnog fonda s podru ja socijalnih djelatnosti, ova je knji~nica jedina te vrste u Hrvatskoj. Stoga je i obradba grae u mnogome specifi na, kao i problemi s kojima se susree. Jedna od njenih zadaa je da informacije s podru ja socijalnih djelatnosti maksimalno pribli~i i korisnicima same profesije  socijalnim radnicima, koji ~ive i rade diljem Hrvatske. Stoga je predmetna obradba bila uvijek vrlo va~an dio rada knji~nice. Potreba za njihovom standardizacijom, dovela su do izradbe tezaurusa socijalne politike, jedne od grana znanstvenog podru ja socijalnih djelatnosti. U cilju potpunijeg prikaza nastanka tog tezaurusa, prikazati e se razvoj samog znanstvenog podru ja i njemu pripadajuih grana, te se osvrnuti na razvoj i specifi nosti knji~nice ustanove. Vezano uz sredianju temu rada  izradbu tezaurusa analizirati e se ukratko osobine i prednosti tezaurusa openito. Detaljnije e se nakon toga analizirati osobine i struktura tezaurusa socijalne politike, te nagovijestiti njegov daljnji razvoj. RAZVOJ ZNANSTVENOG PODRU JA Socijalne su djelatnosti dugo vremena bile marginalizirano podru je, slabo prepoznato od strane aire javnosti. Prije Drugoga svjetskog rata u tadaanjoj su dr~avi smatrane karitativnom prakti nom djelatnosti, uglavnom privatnih osoba i Crkve, a u vrlo maloj mjeri kao organizirana skrb dr~ave. Narasle socijalne potrebe stanovniatva, nastale kao posljedica Drugog svjetskog rata, potaknule su tadaanju vlast na organizirano, dr~avno, djelovanje. Prepoznata je potreba sustavnog obrazovanja djelatnika u socijalnoj skrbi, te je u ak. god. 1952./53. po ela s radom Viaa akola za socijalne radnike u Zagrebu. No, to se podru je i dalje smatralo prakti nom djelatnoau i poma~uom profesijom. Posljedica je toga bilo ponekad i preveliko oslanjanje na druge, starije, druatvene znanosti: psihologiju, sociologiju, pravo, pedagogiju. No, postepeno se ipak po inje razvijati sve zna ajniji znanstveno-istra~iva ki rad, utemeljen na postojeim teorijama socijalnih djelatnosti u svijetu, te dolazi do razvoja autenti ne teorije socijalnih djelatnosti. Taj je proces, uz porast slo~enosti poslova u praksi, doveo do razvoja same profesije. Stoga krajem 60-ih godina 20. stoljea, sazrijeva shvaanje o potrebi visokoakolske naobrazbe socijalnih radnika. Godine 1971. osniva se etverogodianji Meufakultetski studij socijalnog rada. On je u mnogim svojim aspektima slijedio najsuvremenija znanstvena saznanja s podru ja socijalnog rada u svijetu, no s druge je strane takav vid nastave sadr~avao niz problema, uglavnom organizacijske prirode. U godini 1982./83, nositelj nastave postaje Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu, a studij, pod nazivom Zajedni ki studij socijalnog rada, se postaje njegov sastavni dio, to ostaje do danas. Godine 1992. mijenja naziv u Studijski centar socijalnog rada (SCSR-a). Devedesetih godina nove okolnosti nakon osamostaljivanja Hrvatske: Domovinski rat, poslijeratno razdoblje, te svjetski procesi, poti u kvalitativni i kvantitativni razvoj teorije i prakse socijalnih djelatnosti. Stvara se jedinstvena epistemologija podru ja, kao i vlastita znanstvena terminologija. Podru je se socijalnih djelatnosti 2000. godine i slu~beno priznaje kao znanstveno podru je. Unutar njega definirane su znanstvene grane: socijalna politika, socijalno planiranje, teorija i metodologija socijalnog rada, posebna podru ja socijalnog rada, socijalna gerontologija. Svaka od tih znanstvenih grana razvija vlastitu teoriju i znanstveni jezik, a istovremeno se i meusobno povezuju u jedinstveno znanstveno podru je. Knji~nica SCSR-a prati razvoj podru ja od njegovih po etaka, stoga e slijedei dio rada ukratko prikazati njen razvoj. RAZVOJ KNJI}NICE STUDIJSKOG CENTRA SOCIJALNOG RADA PRAVNOG FAKULTETA U ZAGREBU Specifi ni razvoj socijalnih djelatnosti, prikazan u proalom dijelu rada, neposredno se odra~avao na strukturu i razvoj fonda knji~nice. Osnovana je akademske godine 1952./53., istovremeno s po etkom rada Viae akole za socijalne radnike. Po etak izgradnje fonda knji~nice obilje~ila je odreena neselektivnost u prikupljanju grae, obzirom da su glavni izvori prinova fonda bile donacije profesora ili drugih knji~nica. Financijska su sredstva bila oskudna, stoga je nabava grae putem kupovine bila ote~ana. Stvaranjem autenti ne teorije podru ja, te razvojem nastavnog i znanstveno-istra~iva kog procesa, rasle su kvantitativno i kvalitativno potrebe profesora i studenata za kvalitetnom i suvremenom literaturom. Nakon zavraetka studija, generacije bivaih studenata, a sada socijalnih radnika u praksi, i dalje su se okretale tadaanjoj Viaoj akoli za pomo u rjeaavanju pojedinih problema. U prvom se redu to odnosilo na daljnje proairivanje teorijskog znanja. Tako se fond knji~nice zapo eo sistemati nije izgraivati. Zapo ela je aktivnija nabava knjiga, posebice s podru ja socijalne politike i socijalnog rada. No, uvijek prisutni problemi financijske prirode usporavali su jasnije profiliranje fonda. Krajem aezdesetih godina kada sve viae sazrijeva shvaanje o potrebi visokoakolske naobrazbe za profesiju, postepeno zapo inje sistemati nija nabava, posebice strane literature, posebice asopisa. Razdoblje izrazite multidisciplinarnosti pomalo jenjava priklju enjem Meufakultetskog studija Pravnom fakultetu akademske godine 1982./83. Jedan dio znanstveno-nastavnog osoblja postaju diplomirani socijalni radnici, ato svakako utje e na ja anje i razvijanje autenti ne paradigme socijalnog rada. Vrijeme Domovinskog rata i ostvarenje hrvatske dr~avnosti pokazalo je istinsku potrebu za profesijom socijalnog rada, a samim tim mijenja se percepcija o potrebama studenata prema knji~nici Studija. Knji~nica se naglo po inje razvijati, te~ei postati suvremena visokoakolska knji~nica. Odobravaju se dostatna sredstva za kontinuiranu nabavu domae, ali i strane literature. Posebna pa~nja mogla se napokon posvetiti nabavi novih naslova stranih asopisa sa svih grana podru ja socijalnih djelatnosti, koje su se u meuvremenu razvile. Kako fond asopisa postaje vei i kvalitetniji, studenti, nastavnici, ali i socijalni radnici iz prakse, mogu biti u kontaktu s najnovijim znanstvenim spoznajama iz svih polja podru ja. One su morale postati dostupne svakom korisniku, stoga je trebalo mijenjati i dotadaanje na ine obradbe grae. Formalna obradba grae knji~nice provodila se od njenog osnutka. Prinove knjiga su se evidentirale u inventarnoj knjizi. Tim su se brojem ozna avale jedinice grae, te prema njemu i fizi ki smjeatale. Taj sustav, poznat kao numerus currens, porastom fonda postao je nespretan za koriatenje, te je grau trebalo organizirati na drugi na in. Prilikom preureenja knji~nice, 1995. godine, odabrana je UDK klasifikacija kao najpogodnija za stru nu obradbu grae. Od tada se prema njoj graa i fizi ki smjeata na police. Osim formalne obradbe, namijenjene u prvom redu stru nom osoblju, u knji~nici se graa po inje i sadr~ajno obraivati, te je rezultat tog procesa stvaranje predmetnih odrednica, strukturiranih prema odreenim kriterijima, i njihovo organiziranje u predmetnom katalogu. Od 2000. godine knji~nica se informatizira, ato joa viae aktualizira potrebu za standardizacijom u predmetnoj obradbi grae. Ove su promjene u knji~nici korespondirale s promjenama u strukturi korisnika. Podi~e se opi nivo stru nosti nastavno-znanstvenog osoblja, ali i nivo obrazovanja i zainteresiranosti studenata. Knji~nica postaje sve posjeenija i potrebnija, a svojim fondom, posebno izborom asopisa postaje zanimljiva i korisnicima drugih srodnih znanstvenih podru ja. Tako korisni ki upiti postaju sve slo~eniji, a informacija treba biti ato br~a i aktualnija. Istovremeno korisnike se educira u samostalnom pretra~ivanju elektronskih izvora informacija. Proces tra~enja informacije sve viae postaje dio aktivnosti korisnika. Stoga knji~na graa mora biti obraena i prezentirana na na in da korisnik na svoj upit, mo~e dobiti ato potpuniju informaciju. Predmetna obradba grae postaje vrlo va~na. Poveana aktivnost korisnika u procesu pretra~ivanja, povezana s informatizacijom knji~nice, ukazala je ujedno i na probleme koji uvijek prate predmetno ozna ivanje grae. Prirodni jezik ima uz svoje dobre, i neke loae strane. To su problemi nestandardiziranosti, sinonimije i viaestrukih zna enja. Ti se problemi posebice uo avaju kod u estalog pretra~ivanja po predmetnim odrednicama. Obzirom da one nisu standardizirane, korisnici esto puta na svoj upit, ne dobivaju, ili dobivaju polovi ne informacije. Nestandardiziranost predmetnih odrednica problem je i knji~ni aru pri obradbi grae. Obzirom na razvoj znanstvene teorije podru ja socijalnih djelatnosti, predmetna obradba mora pratiti znanstveni jezik podru ja, te se prilagoavati njegovim aktualnim promjenama. U suradnji s znanstveno-nastavnim osobljem, zadatak je knji~ni ara kreirati, upotpunjavati i standardizirati jezik znanstvenog podru ja, te time stvarati umjetni jezik kontroliranog rje nika, jer to je jedan od uvjeta za rast i razvoj pojedine znanosti. Imajui u vidu gore opisan razvoj kako samog podru ja, te sve slo~enije zahtjeve korisnika, uvidjelo se da je nu~no izraditi tezaurus podru ja socijalne djelatnosti, kako bi se provela standardizacija jezika i omoguilo br~e i efikasnije pretra~ivanje grae, te time posredno i razvoj samog znanstvenog podru ja socijalne djelatnosti. Obzirom na airoku strukturiranost i multidisciplinarnost podru ja, nije bilo mogue izgraditi tezauruse za sve grane istovremeno. Stoga je odlu eno da se tezaurusi izrauju za svaku pojedinu granu podru ja. Prva od njih bila je socijalna politika. Razlozi odabira bili su viaestruki. Socijalna politika jedna je od dvije najvee grane podru ja, s razvijenom vlastitom epistemologijom i znanstvenim jezikom, ato umnogome olakaava izbor termina. Najvei broj upita korisnika bio je i vezan uz socijalnu politiku, kao i broj jedinica obraene grae. Stoga je postojala baza predmetnih odrednica, koje se mogu uspjeano standardizirati u deskriptore. Socijalna politika producira mnogo autenti nih radova te i na taj na in uspjeano razvija vlastiti znanstveni jezik. Postoji razraena horizontalna i vertikalna struktura same znanstvene grane, ato olakaava izradbu hijerarhijske strukture samog tezaurusa. Prije prikaza ovog specifi nog tezaurusa, potrebno je ukratko opisati openite osobine tezaurusa. O TEZAURUSU Bez obzira na mnogobrojne promjene u podru ju informacijskih znanosti, tezaurus ostaje jedno od najboljih pomagala za organiziranje, ozna avanje i pretra~ivanje informacija. Mnoga ga znanstvena podru ja ve dugo koriste, stoga je njegova valjanost provjerljiva u praksi. Tezaurus ili pojmovnik mo~e se definirati kao strukturirani popis termina, odnosno deskriptora i nedeskriptora, kojima je svrha da u nekom dokumentacijskom sustavu na nedvosmislen na in prika~u pojmovni sadr~aj dokumenata. Prema ISO standardu 2788-1986. tezaurus je rje nik kontroliranog jezika za indeksiranje, formalno organiziran tako da su jasni a priori odnosi izmeu pojmova. Po svojoj je funkciji tezaurus sredstvo za terminoloaku kontrolu koje se koristi pri prevoenju prirodnoga jezika dokumenata, klju nih rije i i govora korisnika u u~i, sustavniji, dokumentacijski jezik. Tezaurus je posebna vrsta umjetnog jezika za pretra~ivanje, zasnovan na hijerarhijskim vezama i asocijativnim odnosima unutar nekog tematskog podru ja. Upravo zahvaljujui tezaurusu, termini koje koristimo u predmetnom ozna ivanju postaju standardizirani i jednozna ni. Time tezaurus omoguuje dosljednost u ozna ivanju dokumenata i omoguava njihovo u inkovito pretra~ivanje. Oblik tezaursa je abecedni popis termina na jednom ili viae jezika, ovisi da li je rije  o jednojezi nom ili viaejezi nom tezaurusu. Izmeu pojmova uspostavljaju se razli ite veze koje se razlikuju s obzirom na vrstu tezaurusa koji se gradi. To mogu biti: vrani termin (VT) airi termin(BT) u~i termin(NT) srodni termin(RT) sinonimi (ST) Pri tome hijerarhijske veze izmeu aireg i u~eg termina daju tezaurusu klasifikacijsku strukturu. Za razliku od raznih klasifikacijskih shema, ograni enih svojom prvobitnom strukturom, koja se gotovo i ne smije mijenjati, tezaurusi tih ograni enja prakti no nemaju, jer se sastoje od termina iz prirodnog jezika, poredanih abecednim redom i unakrsnih uputnica koje vode korisnika od jednog do drugog indeksa. Predmetne odrednice, izabrane iz prirodnog jezika, a koje jednozna no zastupaju pojmove sadr~ane u dokumentima nazivaju se deskriptori. Oni predstavljaju temeljni dio tezaurusa. Mogu biti openiti ili specifi ni (npr. vlastita imena, simboli i sl.). Deskriptor mo~e biti jedna rije , ili viae rije i koje onda tvore jedinstveni pojam i moraju zadr~ati svoj prirodni slijed. U svakom slu aju deskriptori moraju te~iti ozna avanju specifi ne terminologije znanstvenog podru ja za koji se izrauje. Kao deskriptor bira se izraz koji zastupa samo jedan pojam, sastojao se on i od viae rije i. Deskriptori trebaju biti precizni, ali i jasni. To zna i da treba izbjegavati uporabu suviae specifi nih izraza, ili rijetko koriatenih izraza. Osnovni uvjet za valjane deskriptore, a time i za valjani tezaurus, jest jednozna nost. Odnosi meu deskriptorima su recipro ne naravi, a mogu se izdvojiti tri vrste odnosa: ekvivalentnost - gdje se jednom izmeu njih daje prednost da predstavlja pojam; hijerarhija - dakle odnos nadreenosti i podreenosti pojmova i odnos asocijacije  srodnosti. Deskriptori se mogu upotrebljavati u formi prethodnog povezivanja (prekoordinacije) i naknadnog povezivanja (postkoordinacije). U praksi se daleko eae primjenjuje prekoordinacija. Osim deskriptora postoje i nedeskriptori. Oni su izrazi koji zastupaju pojmove ali nisu prihvaeni kao deskriptori, i u tiskanim tezaurusima razlikujemo ih od deskriptora druga ijim grafi kim rjeaenjem. Struktura tezaurusa uvelike ovisi o korisni koj zajednici za koju se izrauje i podru jima za koje se izrauje. Stoga ih je prije izrade konkretnog tezaurusa potrebno jasno definirati. Pri izradbi tezarusa primjenjuju se iste metode kao i one za izbor deskriptora. To su analiti ka i sinteti ka metoda. Analiti ka metoda koristi najzna ajnije rije i iz prirodnog jezika za odreeno podru je za koje se tezaurus izrauje. Termini se prikupljaju indeksiranjem dokumenata, preko pitanja korisnika, te konzultiranjem stru njaka za dano podru je. Sinteti kom metodom deskriptori se biraju unutar sekundarnih publikacija (katalozima, meunarodnim i nacionalnim stru nim rje nicima, oslanjajui se na klasifikacijsku shemu prema kojoj je klasificirana graa u knji~nici. Uz ovu se metodu ujedno odmah vrai kontrola rje nika i svaki se deskriptor stavlja u meuodnos. Tezaurus se organizira hijerarhijskim odnosom. Tako on ostaje otvorena struktura koje se stalno gradi i nadopunjuje. Kako bi tezaurus bio valjan, treba zadovoljiti kriterij pokrivenosti podru ja za koji se izrauje. Vrlo je va~no paziti na pravilan izbor deskriptora i njihovo jasno razlu ivanje od nedeskriptora, a odnosi meu deskriptorima moraju biti logi ni i jasni. Mora biti stalno otvoren novim nadopunama i slijediti osuvremenjivanje jezika podru ja za koje se izrauje, odnosno nova dostignua i spoznaje u tom podru ju, kao i eventualne sugestije korisnika. Kvaliteta tezaurusa se provjerava putem povratne informacije od strane korisnika. Stoga bi bilo uputno tijekom izradbe tezaurusa, dijelove dati korisnicima na uvid i uva~iti njihove primjedbe. Nakon ato se tezaurs po ne koristiti, povremeno bi bilo potrebno izvraiti provjeru u estalosti koriatenja tezaurusa od strane korisnika i njihovo zadovoljstvo njime. OPIS RADA NA USTROJU TEZAURUSA ZNANSTVENOG PODRU JA SOCIJALNE DJELATNOSTI - GRANA SOCIJALNA POLITIKA Tezaurus socijalne politike prema svojim osnovnim obilje~jima je jednojezi ni, izvorni, specijalni tezaurs. Deskriptori su odabrani iz danog prirodnog jezika, a izraen je ru no. Obzirom da je prema nastanku izvorni tezaurus, mo~e poslu~iti za izradbu novih tezaurusa. Istovremeno ima funkciju tezaurusa za indeksiranje i tezaurusa za pretra~ivanje. Izraen je prema meunarodnom standardu ISO 2788., kao dio magistarskog rada i dovraen 2005. godine. Struktura je koncipirana na osnovu propisanih na ela. Osim ISO standarda konzultirani su standardi relevantne domae i strane znanstvene literature o tom podru ju iji je popis dan na kraju rada. Oblici termina ustanovljeni su pregledavanjem prikupljenih termina. Specifi nost ovog tezaurusa je da se u najviae slu ajeva kao termini javljaju pojmovi opisani sa viae rije i koje tvore jedan stru ni termin. Tome je razlog prilagodba e  L N n p \ p h ʸ߫|m^mO@m@m@mOmh h7;'CJaJmHsHh h2CJaJmHsHh h_CJaJmHsHh hNCJaJmHsHh h`-6CJaJmHsHh h7;'5CJaJmHsHh h#5CJaJmHsHh6CJaJmHsH#h h_0J6CJaJmHsH(jh h_6CJUaJmHsHh h_6CJaJmHsHh h_5CJaJmHsH @ r t v x z | ~ \ $da$gd h  fhJ6|Z\|7?@HdⴤxhU%h hKB*CJOJQJaJphh hW5CJOJQJaJhCJOJQJaJh hW6CJOJQJaJh hd?6CJOJQJaJh h*h6CJOJQJaJh h#6CJOJQJaJh h`-6CJaJmHsHh h7;'CJaJmHsHh hNCJaJmHsHh h2CJaJmHsH \789:;<=>?@HS& $da$gd d)  Jμ񭞒rcTETTTTh hiFCJOJQJaJh h CJOJQJaJh hGr?CJOJQJaJh hiF5CJOJQJaJh hW5CJOJQJaJhCJOJQJaJh hWCJOJQJaJh h*hCJOJQJaJ"h hK56CJOJQJaJh hK6CJOJQJaJ%h hKB*CJOJQJaJphh hKCJOJQJaJ"z@h D L h ~!V"p"2#D#Z#|######>$D$$%.%&&&&Ӹөǩ񸩸Ӛn+h h&J5B*CJOJQJ\aJph)%&+h hGr?5B*CJOJQJ\aJph)%&h hJCJOJQJaJh hvCJOJQJaJh h6dCJOJQJaJhCJOJQJaJh hpCJOJQJaJh h CJOJQJaJh h`-6CJOJQJaJ#&&4;H<0P\W]eLh*pFpy{ |@|^|||Čh2 $a$gd $da$gd $d7$8$H$a$gd &&' '0'j''' ((:(d(((((2)f))))))))))** *4*H*b***++$+&+0+2+P+\+~+++쳠٠٠٠}}ِ٠٠}}}}}}٠%h hvB*CJOJQJaJph)%&hB*CJOJQJaJph)%&%h h&JB*CJOJQJaJph)%&%h hpB*CJOJQJaJph)%&%h h`-6B*CJOJQJaJph)%&%h h-B*CJOJQJaJph)%&%h hGr?B*CJOJQJaJph)%&-++++++P,,,,,,-b-f--------(.8.P.R.\.........////00Ӛwddddddd%h hCB*CJOJQJaJph)%&hB*CJOJQJaJph)%&%h hyB*CJOJQJaJph)%&%h hw9B*CJOJQJaJph)%&%h hvB*CJOJQJaJph)%&%h h&JB*CJOJQJaJph)%&%h h-B*CJOJQJaJph)%&2jh hGr?0JB*CJOJQJUaJph)%&'0^0j0l00000000011F1t11V2222`33333444444&4F4M4k4l4m4444444444ٳƳƳƳƣƳv٣ِِ2jh hTD)0JB*CJOJQJUaJph)%&%h h$eB*CJOJQJaJph)%&hB*CJOJQJaJph)%&%h hCB*CJOJQJaJph)%&%h hw9B*CJOJQJaJph)%&%h h&JB*CJOJQJaJph)%&%h hyB*CJOJQJaJph)%&.444466h6|6~66677Z7\7^7p7v7888(848J8P8889499999$::;;춣ٶvc%h hTD)B*CJOJQJaJph)%&%h hw9B*CJOJQJaJph)%&2jh h(0JB*CJOJQJUaJph)%&%h hGr?B*CJOJQJaJph)%&hB*CJOJQJaJph)%&%h h$eB*CJOJQJaJph)%&%h hyB*CJOJQJaJph)%&%h h&JB*CJOJQJaJph)%&$;;D<F<H<R<>>>>$?N@P@@$AnAABBBBCDVDnDDDDEEEEEEFFFոՓxxixxxixxxi]xihqCJOJQJaJh hw9CJOJQJaJh h$eCJOJQJaJhCJOJQJaJh h_iCJOJQJaJ+h h&J5B*CJOJQJ\aJph)%&8jh h a0J5B*CJOJQJU\aJph)%&+h hw95B*CJOJQJ\aJph)%&(h hw95B*CJOJQJaJph)%&$FTG6HjHlHnH JvJJKMVMhMM:NS~SSSSST TpTrTjUU^V`VrVtV~VVHWJW\WfWXXYYZZ:[<[^[[[[[.\:\|\\\\.]0]]]]]]^^³ѳј‰‰‰‰³§h h#CJOJQJaJh heckCJOJQJaJhqCJOJQJaJh h kcCJOJQJaJh h=CJOJQJaJh hCJOJQJaJh h_MCJOJQJaJh h6CJOJQJaJ6^j^|^^^^4_6_j_z_|______2`V`````&aHaLaaaa*b`bbbbbbbc:cJcfcxccccc d*d:diĩĩh heckCJOJQJaJhqCJOJQJaJh h kcCJOJQJaJh h=CJOJQJaJh h_MCJOJQJaJh h#CJOJQJaJB>iZi\iij jFjpjjjj"kkklll*lTl`ldlllnllllldmmmmmnnn,nBnPnRnnnnnoo oBoNofoĸӸĸӚ||h hbCJOJQJaJh hJCJOJQJaJh hCJOJQJaJh h=CJOJQJaJhqCJOJQJaJh h&CJOJQJaJh h_MCJOJQJaJh h#CJOJQJaJh h kcCJOJQJaJ0foooop*p@pDpFpPppppDrprrs4sNsPsrs.t0t2tt³⤕񤆤zzeVGh hbCJOJQJaJh h^&CJOJQJaJ)jh h0&T0JCJOJQJUaJhqCJOJQJaJh hmCJOJQJaJh hLCJOJQJaJh hd?CJOJQJaJh hiFCJOJQJaJh hJ5CJOJQJaJh h^&5CJOJQJaJh h=CJOJQJaJh hJCJOJQJaJt u0u@upuvvvww wyyyzDČ̌ތ\j(tvr8ZޓH.HXf;񾯣͔ͣh h5X(CJOJQJaJh6T  $da$gd $da$gd $da$gd bd8v@ J p x        bt&02z&(D^jh hfCJaJmHsHh hCJaJh h'6CJaJmHsHh h/?CJaJmHsHh hCJaJmHsHh h'CJaJmHsHh h/?6CJaJmHsH7T|j~ >fprtŶ檶{{{k\L\L\h hf5CJOJQJaJh hfCJOJQJaJh h'5CJOJQJaJh hf5CJaJmHsHh h'5CJaJmHsHh hfCJaJmHsHhMNCJaJmHsHh hCJaJmHsHh h'CJOJQJaJ"h h'56CJOJQJaJh h'CJaJmHsHh h'CJaJ,8>lP^`b68:\p*T^8 < R T X       *!0!H!!!!ѵѦѦѵѵѵѵѵфr"h h{l56CJOJQJaJ"h hf56CJOJQJaJh hf6CJOJQJaJh hCJOJQJaJh h'5CJOJQJaJhMNCJOJQJaJh h'CJOJQJaJh hfCJOJQJaJh hf5CJOJQJaJ,T    *!H!!&&'*'L''L(N({ $da$gd $ & F yd^`a$gd $ & F hyd^`a$gd $ & F h+yd^`a$gd $ yda$gd $da$gd !!!N""#h###T$$$%%%%&&&&''&'('L(N(((((vfWKhCJaJmHsHh hCJaJmHsHh h N6CJaJmHsHh htl6CJaJmHsH"hCJPJaJmHnH sHtH h hf6CJOJQJaJh htlCJOJQJaJh h{l6CJOJQJaJh hCJOJQJaJhCJOJQJaJh hfCJOJQJaJh h{lCJOJQJaJN((L+11182\2222T3r66627l777>:@D*D$ da$gd $da$gd $da$gd $da$gd ((((H)L+V+*-R-T-V----$.T.Z.l..... ////401111T3^3344ʻʬʻʻʻʻ}g+h h5CJPJaJmHnH sHtH h h N5CJOJQJaJh hCJOJQJaJh htl5CJOJQJaJh htlCJOJQJaJh h NCJOJQJaJhCJOJQJaJh htlCJaJmHsHhCJaJmHsHh h NCJaJmHsH#455B5r5l6p6r6666666l777777789999गwk`UJBJUJhCJaJh h6JCJaJh hV~`CJaJh h NCJaJh h6J5CJaJh h6J5CJOJQJaJh h N5CJOJQJaJh5CJOJQJaJh h NCJOJQJaJh h6JCJaJmHsHh hCJaJmHsHh h NCJaJmHsHh htlCJaJmHsHh htl6CJaJmHsH99H:b::::;<<<===>">$>,>>>@^@@@@@4BDD*DDpErEE׼ȭ李w`w-h h}UB*CJOJQJaJnHph)%&tH-h hvB*CJOJQJaJnHph)%&tHh hvCJOJQJaJh h8[B5CJOJQJaJh h/&CJaJmHsHhCJaJmHsHh hCJaJmHsHh hV~`CJaJmHsHh h6JCJaJmHsHh hV~`CJaJ!*DEE(F*FFFXHZHlInI2J4J*K,KNMPMMMNNOO$d7$8$H$a$gd $da$gd:B $da$gd $da$gd EEEEF&F(F*F,F6FFFFFFF$GHHVHXHZHlInIpIzI6J@JTJJK&K(K*K.K8KLK;;ܾ;ܔyb;;;-h h(B*CJOJQJaJnHph)%&tHh:Bh:BCJOJQJaJh(CJOJQJaJh h}rkCJOJQJaJhCJOJQJaJh hvCJOJQJaJh h~;8CJOJQJaJh h}MCJOJQJaJh h(CJOJQJaJ'hB*CJOJQJaJnHph)%&tH#LKKKK|LLLL&M6MLMNMPMRM\M~MMMMMMtN~NNNNNNNO,P.PPPⵦĦĦėsZsZ1jh h aCJOJPJQJUaJnHtH(h h aCJOJPJQJaJnHtHh h aCJOJQJaJh h8[BCJOJQJaJh h}rkCJOJQJaJh h(CJOJQJaJh h}MCJOJQJaJh hiCJOJQJaJh h~;8CJOJQJaJh h}UCJOJQJaJ!PfQhQQQQ^R`RbRRRлoQ8Q1h h aB*CJOJPJQJaJnHphtH:jh h aB*CJOJPJQJUaJnHphtH1h h aB*CJOJPJQJaJnHphtH:jh h aB*CJOJPJQJUaJnHphtH(h h aCJOJPJQJaJnHtH(h h}UCJOJPJQJaJnHtH1jh h aCJOJPJQJUaJnHtH+h h aCJOJPJQJ\aJnHtH OQQRRSSt7<kd$$Ifq"C t634Ba<kd?$$Ifq"C t634Ba<kd$$Ifq"B t634Ba$d$Ifa$gd RRRRRRRSSSSSSSLTĦxZxK<h h}rkCJOJQJaJh h/&CJOJQJaJ:jh h aB*CJOJPJQJUaJnHphtH(h h aCJOJPJQJaJnHtH1h h aB*CJOJPJQJaJnHphtH:jh h aB*CJOJPJQJUaJnHphtH:jh h aB*CJOJPJQJUaJnHphtH:jch h aB*CJOJPJQJUaJnHphtHSSLTNTTTUbVVWWXYZZ[n\p\ dgdJ dgd6:ƔG|8o &[0DC !0Bkd0IENDB`a$$If!vh5"#v":V t6,534 ByDdR  S .AspacerbǞ {Szq[] nǞ {Szq[PNG  IHDR%VsBIT|.wPLTEgtRNS@fbKGDH cmPPJCmp0712Om IDATc`clIENDB`a$$If!vh5"#v":V t6,534 Bg$$If!vh5"#v":V t6,534 BytYPj 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J SNormal dCJ_HaJmHsHtH ^@^ ' Heading 1$<@&"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ `@` ' Heading 2$<@&$56CJOJPJQJ\]^JaJZZ V~` Heading 3$d@&6CJOJPJQJaJtH^^ ' Heading 5 <@&$56CJOJPJQJ\]^JaJDA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List \B@\ N Body Text d$CJ OJPJQJ^JaJmH sH tHXX NBody Text Char$CJ OJPJQJ^JaJmH sH tHH@H 8[B0 Footnote Text dCJaJD!D 8[B0Footnote Text CharCJaJ@&@1@ 8[B0Footnote ReferenceH*4U@A4  a0 Hyperlink >*phHQH V~`Heading 3 Char6CJOJPJQJ<P@b< '0 Body Text 2 dxDqD '0Body Text 2 Char CJaJtH ZZ 'Heading 1 Char&5CJ KH OJPJQJ\^JaJ tH \\ 'Heading 2 Char(56CJOJPJQJ\]^JaJtH \\ 'Heading 5 Char(56CJOJPJQJ\]^JaJtH 44 SV0Header  p#:: SV0 Header Char CJaJtH 4 @4 SV0Footer  p#:: SV0 Footer Char CJaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] '89t>L^G }KlG  ))),h d&+04;FR^>ifot܀ĝ|b!(49ELKPRLTbVZ]^X_QSUVXYZ[\]^_`abcde\&2RT N(*DOSp\_X_RTW&7Nʑˑac’GXXXCCX $&,!X\(# AA@0(  B S  ?nprtHSTVW^_deghnovwz{ "#./5689<=DEQSYZ\]`aghjkpruvxy|}  $)45BCFGSTVW^dgkopstz        # $ 5 = ? @ D E K L N O S T X Z _ a j k n o t u y z ~       % * + 0 1 5 : = > J K M N Y Z ^ c j k s t v w z {  ' ' ''R)_)77e9o9 ;;>>>>kBzBBBBBB CwDD:HGHJ&JKKPPNQTQUQaQbQmQ}SSTT``cceeUfdfNh[hhhi*iijjjll5m8mppssssssuu8wEw {{}||~~  %+-789ޅ )2`ikoz"]lRX17ێݎ$goqu % LUgmݖڗޗ!"$%'(CEHkn'8FMS6@GHRS  PQms(.&"&)),,00*20266'6-6;;<<<<$<%<3<4<E<F<S<T<BBfDkDHHKIQIJJK#KOOP PP P+P,P3P9PMQsQSSUUlVrV,X2XlYrYf[l[^^1`2`L`R`)b/bjcpcueveeegggggggh(h)hGhHhhhnhiiiiiiiiiijj_k`khkikkkkl:m@m]ocopp'q(qrrrrsssssstt)t*tCtDtXtYtuuxxxxxx y y/y0y>y?ynyty{{{{$|%|/|0|@|A|||||||@~F~'({|ȁɁ݁ށDJӃԃ 3@P]mnw~gh^`ƌȌPR/1ACg˓Γ twhldgіӖ?Cڗ!"$%'(EH33 33PPnn!$ _`ƌnj(CH 33PPnn!$ _`ƌnjHZ5  `)J"/"- _. I.` B} hh^h`o(.hh^h`o(-hh^h`.hh^h`o()hh^h`o()hh^h`o(.Z5 _.B}I.``)J"/"-*T]D(fZZT]D(f*hwbYP{y0pJ a /_ Ry6J,})b{l=C*#^&7;'5X([)TD)sR-2`-6~;8w9;!:#L:/?Oa?d?Gr?^)B8[B)FDiFHMH&J_M}M NZ:Q0&T}USV;_V~` a kc6d6BFHKNG`` ````(@````"`&`(`*`.`2`h@`6`:`<`B`F`H`L`R`V`\`^`d`h`j`l`n`p`r`z`|`~``````UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri] HNewsSerifTimes New Roman7K@CambriaA BCambria Math"11'1'' &}K hM)20ϒΗ3QHX  $PN2!xxksvendaKsenija$      Oh+'0  0 < H T`hpxksvenda Normal.dotmKsenija2Microsoft Office Word@e@@ڎ3@ڎ3&}՜.+,D՜.+,, hp|  PFZ Kϒ  Title| 8@ _PID_HLINKSA4%http://www.iso.org/] qB*http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat?topQ*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=293011] Zqmailto:kradelj@pravo.hr] %http://www.iso.org/]   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry FP3 Data 1Tablef>WordDocumentASummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q