Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 748201

Muka po Mateju u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice


Zaradija Kiš, Antonija; Žagar, Mateo
Muka po Mateju u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice // Glagoljaška Muka Kristova: odabrane kulturološko-filološke studije / Zaradija Kiš, Antonija ; Žagar, Mateo (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Državni arhiv u Pazinu, Institut za etnologiju i folkloristiku, 2014. str. 91-137


Naslov
Muka po Mateju u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice
(St. Matthew Passion in Hrvoje's Missal and Hval's Miscellany:cultural, textological, linguistic and orthographic guidelines)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija ; Žagar, Mateo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Glagoljaška Muka Kristova: odabrane kulturološko-filološke studije

Urednik/ci
Zaradija Kiš, Antonija ; Žagar, Mateo

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada, Državni arhiv u Pazinu, Institut za etnologiju i folkloristiku

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
91-137

ISBN
978-953-169-279-3

Ključne riječi
Hrvojev Misal, Hvalov zbornik, glagoljica, ćirilica, Kristova Muka
(Hrvoje's Missal, Hval's Miscellany, Glagolitic, Cyrillic, Christ's Passion)

Sažetak
Prijelaz iz 14. u 15. stoljeće na hrvatsko-bosanskom području poznat je kao doba „osobito zanimljivo i poučno“, pretrpano mnogim političkim događanjima, podmetanjima, obećanjima i pohlepom za vlašću kako opširno iščitavamo iz magistralnoga djela Ferde Šišića, tiskanoga prije 106 godina pod naslovom Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350.-1416.). To je i doba Velikoga zapadnoga raskola (1378.-1417.) te smjene vladara anžuvinske i luksemburške dinastije na hrvatskom i bosanskom području. Istraživanje se temelji na dvama rukopisima iz istoga doba čiji su autori tijesno povezani s Dalmacijom, možda i po svom porijeklu ali sigurno po mjestu izrade rukopisa. Za Hvala se smatra da je na knjizi radio u „rezidenciji Hrvojevoj kod Omiša“, a za Butkov misal da je to crkva sv. Mihovila u Splitu. I kao što se minijature Hrvojeva misala ističu po nenadmašnoj ljepoti, a neke i po arhitektonskoj splitskoj prepoznatljivosti, postavlja se pitanje ne nosi li i Hvalov zbornik elemente splitske arhitekture i to na samom početku Zbornika koji počinje „Evanđeljem po Mateju“ (fol. 14r). Muka po Mateju se posebice mnogo čitala, znala se napamet pa su zato i jezični otkloni bili zamjetniji. U tom je smislu tekst Muke po Mateju posebno pogodan za usporedna tekstološka istraživanja kojima ćemo se pozabaviti u jezičnoj raščlambi Muke u Hvalovu i Butkovu tekstu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
189-1890666-0665 - GENOLOŠKI ASPEKTI USMENE I PUČKE TRADICIJE (Ljiljana Marks, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb,
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb