Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 748125

Životni vijek mrežnih izvora: primjer mrežnih izvora u diplomskim radovima informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu


Bauer, Anina
Životni vijek mrežnih izvora: primjer mrežnih izvora u diplomskim radovima informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2013., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Životni vijek mrežnih izvora: primjer mrežnih izvora u diplomskim radovima informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
(Lifetime of online sources: example of network resources in the graduation papers of Information Science at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb)

Autori
Bauer, Anina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.04

Godina
2013

Stranica
40

Mentor
Pečarić, Đilda

Ključne riječi
Diplomski radovi; informacijske znanosti; citati; mrežni izvori; životni vijek; zastarijevanje
(Graduate papers; information science; references; network resources; lifespan; obsolescence)

Sažetak
Sve više studenata i akademika poseže za mrežnim izvorima kod pisanja znanstvenih i stručnih radova. Iako se njihova vjerodostojnost može lako provjeriti, novi problem koji se javlja jest nestanak tih izvora. Zbog sve bržeg zastarijevanja tematike ili ne održavanja stranica na kojima se mogu naći dotični izvori (bilo zbog financijskog ili nekog drugog razloga), životni vijek istih se skraćuje radi čega ih se ne može uvijek naći na istom mjestu, ili ih se uopće ne može naći. Glavni cilj je istaknuti trend 'nestajanja' mrežnih izvora koji se koriste za pisanje znanstvenih radova, te kakve to posljedice može imati. Istraživanje je provedeno nad podacima prikupljenim za izradu rada Mrežni izvori u diplomskim radovima informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Bauer, Kirin, Turković) kada je primijećeno da neki mrežni izvori ili ne postoje ili su premješteni. Želi se pokazati koliko je mrežnih izvora nestalo ili premješteno u periodu od pristupa mrežnim izvorima do kada je napravljeno prvo istraživanje, te koliko ih je još nestalo ili premješteno u periodu od završetka prvog istraživanja do provedbe sljedećeg istraživanja, tj. ovog rada. S obzirom da je između dva istraživanja prošlo više od godine dana, očekuje se da je određeni broj tada važećih mrežnih izvora nestao ili premješten. Proučavanjem ponašanja životnog vijeka mrežnih izvora moći će se pokazati kolikom brzinom se izmjenjuju i/ili zastarijevaju informacije, što također može pokazati koliko dugo se neki mrežni izvor može smatrati iskoristivim, te mijenja li se konkretna informacija ili samo njena lokacija. Istraživanje je uključivalo analizu mrežnih izvora kroz duži period godina, te je pretpostavljeno da je najviše nestalo onih mrežnih izvora koje su koristili studenti ranijih godina. Isto tako, prikazan je odnos životnog vijeka različitih mrežnih izvora, gdje se očekuje da je vijek mrežnih stranica daleko kraći od vijeka članaka i zapisa unutar e-baza. Uz to se napravila analiza s obzirom na mrežna mjesta, autore i izdavače nevažećih izvora. Vezano za mrežna mjesta, očekuju se većinski nestanak onih mrežnih izvora koji se mogu naći u sklopu komercijalnih, neznanstvenih, rijetko posjećivanih mrežnih mjesta. Što se tiče prisutnosti autora i izdavača, za očekivati je da većina nevažećih izvora nema zastupljene ni autore ni izdavače, što bi bio jedan od razloga njihovog kratkog vijeka. Što se tiče produljenja životnog vijeka mrežnih izvora, u radu su predstavljene neke od ideja drugih autora, poput standardizacije termina, potpunijeg arhiviranja, te kvalitetnog dizajna. S druge strane, ovo istraživanje bi uz tendenciju nestajanja mrežnih izvora, trebalo dati odgovore na pitanja gdje se to najčešće javlja, te s obzirom na kriterije koje zadovoljavaju važeći mrežni izvori, što bi se trebalo učiniti da se osigura njihova dugotrajnost, jer ona rezultira većom razinom vjerodostojnosti korištenih izvora, što izravno djeluje na vjerodostojnost rada u kojem su korišteni i jača kredibilitet znanstvene zajednice, što pak vodi pozitivnoj percepciji javnosti i vrednovanju od strane Vlade, te potencijalnih partnera kulturnog, znanstvenog i obrazovnog sektora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301799-1999 - Oblikovanje i upravljanje javnim znanjem u informacijskom prostoru (Miroslav Tuđman, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb