hrvatski

Arhivi i stvaranje kolektivnog pamćenja

Pamćenje je sposobnost koja obilježava svakog čovjeka, bilo na osobnoj, obiteljskoj, intelektualnoj ili zajedničkoj razini. Ono nas s jedne strane osposobljava za funkcioniranje u društvu, a s druge strane društvo je to koje oblikuje onaj dio našeg pamćenja koji ovisi o interakciji s drugima. Ono koje se ispisuje kroz niz godina, prenosi se s generacije na generaciju, ono je naše i zbog njega možemo reći da smo mi nečiji. Upravo ta vrsta pamćenja je kroz proteklo stoljeće počela privlačiti zanimanje i psihologa i sociologa te je za njega skovano nekoliko različitih termina poput: socijalno, povijesno, kulturalno i kolektivno pamćenje. Pojam kolektivno može nas nehotice podsjećati na pojam kolektivizam za koji vežemo uglavnom negativne konotacije jer se pod njim podrazumijeva društvo koje je postavljeno iznad pojednica i koje guši gotovo svaki oblik individualizma. Suprotno od toga kolektivno, naravno ako je ispravno postavljeno, doprinosi razvoju pojedinca unutar neke zajednice, od obiteljske, regionalne, vjerske pa sve do nacionalne i nadnacionalne. Ono omogućava pojedincu da se osjeća dijelom neke zajednice dijeljenjem zajedničkih iskustva i zajedničkih sjećanja. Pamćenje i znanja koje neka zajednica baštini kao svoja moraju biti sačuvana, pa se za to koriste razne metode, a u tu svrhu su razvijene i različite institucije poput arhiva, muzeja, knjižnica. U njima se čuva sve ono što svjedoči i o postojanju i funkcioniranju neke zajednice, ali i sve ono što se smatra njezinim duhovnim bogatstvom. U ovom radu moja pažnja bit će usmjerena upravo na arhive kao društvene tvorevine i stvaranje kolektivnog pamćenja. Kako bih prikazala na koji način su u međusobnom odnosu podijelila sam rad u tri poglavlja. U prvom poglavlju bit će prikazan povijesni ravoj arhiva od antičkog doba u Egiptu, Grčkoj i Rimu pa sve do današnjih dana koji će obuhvaćati razvoj samog koncepta arhiva, ali istovremeno i razvoj odnosa prema arhivskom gradivu i razvoj različith funkcija koje je arhiv u određenom dobu obavljao. Drugo poglavlje posvećeno je pojmu kolektivnog pamćenja počevši s pojašnjenjem samog pojma. Dio poglavlja odnosi se na psihološko objašnjenje pamćenja te na njegovo funkcioniranje i vrste kao kognitivne sposobnosti. Potom će biti prikazan odnos kolektivnog pamćenja u odnosu na individualno pamćenje i u odnosu s poviješću. U zadnjem, trećem poglavlju, pokušat ću prikazati na koji način su i arhivi stvaratelji kolektivnog pamćenja. Kakva je uopće veza arhiva i pamćenja te na koji način oni upravo zato jer imaju veliki utjecaj na društvo mogu biti korišteni kao izvori moći i manipulacije, ali i kao izvor za očuvanje veza unutar zajednice te za stvaranje identiteta.

Arhiv; kolektivno pamćenje

nije evidentirano