Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Alergija na hranu (CROSBI ID 53554)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Ivković-Jureković, Irena Alergija na hranu // Alergijske bolesti / Pavlov, Neven ; Čulić, Srđana ; Miše, Kornelija (ur.). Split: Klinički bolnički centar Split (KBC SPlit), 2010. str. 68-78

Podaci o odgovornosti

Ivković-Jureković, Irena

hrvatski

Alergija na hranu

Reakcije na hranu dijele se na toksične i netoksične. Toksične reakcije nastaju zbog toksičnih supstanci u prirodnoj hrani iz zemlje, vode ili mikroorganizama ili zbog kontaminacije hrane. Endogene toksične supstance su primjerice otrov Amanite phalloides (zelena pupavka), oksalati iz lišća rabarbare koji uzrokuju erozivni gastritis i sl. Egzogene toksične supstance nastaju tijekom skladištenja i konzerviranja hrane, tijekom kojih je kontaminacija gljivicama gotovo neizbježna. Netoksične reakcije na hranu mogu biti imunološki posredovane i njih nazivamo alergijom na hranu. Alergija na hranu može biti posredovana imunoglobulinima klase IgE (tip I alergijske reakcije prema Coombsu i Gellu) ili imunoglobulinima klase IgG i IgM (tip II i II alergijske raekcije) i T-stanicama (IV tip alergijske reakcije). Sve neimunološki posredovane reakcije na hranu označavaju se kao nepodnošljivost (intolerancija) hrane, a mogu biti farmakološke, posljedica enzimskih deficita ili metaboličkih poremećaja i pseudoalergijske reakcije na aditive (1). Alergija na hranu podrazumijeva samo reakcije koje su posredovane imunološkim mehanizmima među kojima je najlakše dokazati reakcije posredovane reaginima (imunoglobulini E), jer ovdje postoji jasna uzročno-posljedična veza između ingestije hrane i nastupa alergijskih simptoma. Procjene učestalosti alergije na hranu na temelju epidemioloških ispitivanja su jako varijabilne i upozoravaju na porast prevalencije. Alergija na hranu je najčešća u prvoj godini života, a kumulativna prevalencija za prve 3 godine kreće se oko 6-8%. Kod alergije na proteine kravljeg mlijeka (KM), 57% slučajeva se manifestira u prva 3 mj. života, 75% u prvih 6 mj., a 97% u prve 2 godine života (2). Napuštanje prirodne prehrane te prerano uvođenje dojenačkih formula i KM te alergogene hrane smatra se odgovornim za geometrijsku progresiju učestalosti alergije na hranu. Najčešći uzročnici alergije na hranu su bjelančevine KM, jaje, soja, pšenično brašno, kikiriki, orašasti plodovi i riba, dok je hrana bogata histaminom ili hrana sa sposobnošću otpuštanja histamina odgovorna za pseudolergiju.

alergija, hrana, oralna tolerancija, proteini kravljeg mlijeka, dijagnostika, liječenje, oralni alergijski sindrom

nije evidentirano

engleski

Food allergy

nije evidentirano

food allergy, oral tolerance, cow's milk proteins, diagnosis, treatment, oral allergy syndrome

nije evidentirano

Podaci o prilogu

68-78.

objavljeno

Podaci o knjizi

Alergijske bolesti

Pavlov, Neven ; Čulić, Srđana ; Miše, Kornelija

Split: Klinički bolnički centar Split (KBC SPlit)

2010.

978-953-55167-3-6

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti