Alergija na hranu (CROSBI ID 53554)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Ivković-Jureković, Irena
hrvatski
Alergija na hranu
Reakcije na hranu dijele se na toksične i netoksične. Toksične reakcije nastaju zbog toksičnih supstanci u prirodnoj hrani iz zemlje, vode ili mikroorganizama ili zbog kontaminacije hrane. Endogene toksične supstance su primjerice otrov Amanite phalloides (zelena pupavka), oksalati iz lišća rabarbare koji uzrokuju erozivni gastritis i sl. Egzogene toksične supstance nastaju tijekom skladištenja i konzerviranja hrane, tijekom kojih je kontaminacija gljivicama gotovo neizbježna. Netoksične reakcije na hranu mogu biti imunološki posredovane i njih nazivamo alergijom na hranu. Alergija na hranu može biti posredovana imunoglobulinima klase IgE (tip I alergijske reakcije prema Coombsu i Gellu) ili imunoglobulinima klase IgG i IgM (tip II i II alergijske raekcije) i T-stanicama (IV tip alergijske reakcije). Sve neimunološki posredovane reakcije na hranu označavaju se kao nepodnošljivost (intolerancija) hrane, a mogu biti farmakološke, posljedica enzimskih deficita ili metaboličkih poremećaja i pseudoalergijske reakcije na aditive (1). Alergija na hranu podrazumijeva samo reakcije koje su posredovane imunološkim mehanizmima među kojima je najlakše dokazati reakcije posredovane reaginima (imunoglobulini E), jer ovdje postoji jasna uzročno-posljedična veza između ingestije hrane i nastupa alergijskih simptoma. Procjene učestalosti alergije na hranu na temelju epidemioloških ispitivanja su jako varijabilne i upozoravaju na porast prevalencije. Alergija na hranu je najčešća u prvoj godini života, a kumulativna prevalencija za prve 3 godine kreće se oko 6-8%. Kod alergije na proteine kravljeg mlijeka (KM), 57% slučajeva se manifestira u prva 3 mj. života, 75% u prvih 6 mj., a 97% u prve 2 godine života (2). Napuštanje prirodne prehrane te prerano uvođenje dojenačkih formula i KM te alergogene hrane smatra se odgovornim za geometrijsku progresiju učestalosti alergije na hranu. Najčešći uzročnici alergije na hranu su bjelančevine KM, jaje, soja, pšenično brašno, kikiriki, orašasti plodovi i riba, dok je hrana bogata histaminom ili hrana sa sposobnošću otpuštanja histamina odgovorna za pseudolergiju.
alergija, hrana, oralna tolerancija, proteini kravljeg mlijeka, dijagnostika, liječenje, oralni alergijski sindrom
nije evidentirano
engleski
Food allergy
nije evidentirano
food allergy, oral tolerance, cow's milk proteins, diagnosis, treatment, oral allergy syndrome
nije evidentirano
Podaci o prilogu
68-78.
objavljeno
Podaci o knjizi
Alergijske bolesti
Pavlov, Neven ; Čulić, Srđana ; Miše, Kornelija
Split: Klinički bolnički centar Split (KBC SPlit)
2010.
978-953-55167-3-6