hrvatski

Utjecaj različitih načina korištenja tla na klimatske promjene

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Tlo ima važnu ulogu izvora i sakupljača ugljikovog dioksida u ekosustavu. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika (73, 3 %) i poljoprivreda (11, 7 %). Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla i C/N odnos u tlu. Zbog nedostatka istraživanja i dobivanja vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla od 2011. g. u realnim agroklimatskim uvjetima provode se poljska istraživanja. Kako bi se utvrdile emisije tj. fluks C-CO2 iz tla, na dva poljska pokusa u Blagorodovcu i u Potoku, a koji se redom razlikuju prema oblicima obrade tla (6 varijanti) i dozama primijenjenog mineralnog gnojiva (10 varijanti) u različitim godišnjim dobima (sezonske varijacije) i s različitim biljnim kulturama (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) mjerile su se koncentracije CO2 u neposrednoj blizini tla metodom in situ statičkih komora. Dodatno su analizirani tlo i biljni materijal. Cilj je bio utvrditi vrijednosti emisija C-CO2 iz tla u atmosferu, te istražiti učinke, ovisnosti i korelacije emisije C-CO2 s gnojidbom (Potok), obradom (Blagorodovac), vegetacijom (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) i agroekološkim čimbenicima (temperatura, vlaga). Na istraživanim pokusnim poljima (Potok, Blagorodovac) na Pseudogleju umjereno kontinentalne klime RH u periodu istraživanja listopad 2011.- prosinac 2014. utvrđene su statistički značajne razlike (p < 0, 05, SAS 9.1) u vrijednostima C-CO2 fluksa (toka/emisije) tla izmjerene na varijantama s različitom gnojidbom dušikom (0-300 kg N/ha) u Potoku kao i na varijantama s različitom obradom tla u Blagorodovcu, dodatno i s agroekološkim čimbenicima i vegetacijom (tip, gustoća sklopa, prisutstvo/odsutstvo vegetacije). Srednje dnevne vrijednosti fluksa C-CO2 tla (n=3) kretale su se od (0, 02-91, 4) kg/ha×dan, dok su se srednje godišnje vrijednosti emisija (n=6-13) kretale od (6, 6-34, 8) kg/ha×dan ovisno o lokaciji, agroekološkim čimbenicima, tipu tla, tretmanu i vegetaciji. Analiza bilance ugljika u istraživanim agroekosustavima navodi nas na zaključak da su se u odnosu na sadržaj ugljika u tlu (referentna vrijednost) emisije ugljika u atmosferu (disanjem tla) kretale od 9 – 39 %, a odliv prinosom (zrnom) iznosio od 2 – 8 % ovisno o lokaciji, tretmanu, agroekološkim čimbenicima, tipu tla i vegetaciji.

tlo; ozima pšenica; kukuruz; tritikala; dvostruki usjev; gnojidba; obrada; CO2 fluks; ugljik; dušik; Potok; Blagorodovac; CN odnos; Pseudoglej; umjerena kontinentakna klima; RH

nije evidentirano