Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 747575

Društveni odnosi moći i ženska reproduktivna samodeterminacija: istraživanje stavova studentica Sveučilišta u Zagrebu


Galić, Branka; Klasnić, Ksenija; Jurković Kuruc, Ivana
Društveni odnosi moći i ženska reproduktivna samodeterminacija: istraživanje stavova studentica Sveučilišta u Zagrebu // Sociologija. Časopis za sociologiju, socijalnu psihologiju i socijalnu antropologiju, 56 (2014), 4; 506-523. doi:10.2298/SOC1404506G (članak, znanstveni)


Naslov
Društveni odnosi moći i ženska reproduktivna samodeterminacija: istraživanje stavova studentica Sveučilišta u Zagrebu
(The social relations of power and women’s reproductive self-determination: the research of attitudes of femalestudents at the University of Zagreb)

Autori
Galić, Branka ; Klasnić, Ksenija ; Jurković Kuruc, Ivana

Izvornik
Sociologija. Časopis za sociologiju, socijalnu psihologiju i socijalnu antropologiju (0038-0318) 56 (2014), 4; 506-523

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Kontracepcija; majčinstvo; pobačaj; reproduktivna prava; reproduktivna samodeterminacija; studentice; žene
(Contraception; motherhood; abortion; reproductive rights; reproductive self-determination; students; women)

Sažetak
Ženska reproduktivna samodeterminacija oblikovana je pomoću različitih društvenih interesa u reprodukciji i kulturnog konteksta: politički, vjerski, korporativni, medicinski, itd. interesi društvenih aktera i institucija najčešće ograničavaju autonomiju žena i parova u uspostavljanju reproduktivne samodeterminacije. Za mnoge žene pristup i odnos prema reproduktivnim metodama i tehnikama, kao i pristupima rađanju, utječe na smjer kretanja njihovih života, kao što i reproduktivni pristupi i tehnike duboko utječu na kulturne ideje o ženskosti, majčinstvu i obitelji. Žene imaju iskustva različitih vrsta kontrole nad svojim reprodukcijskim sposobnostima, ovisno o njihovim socioekonomskim i kulturnim okolnostima. Društveni i kulturni kontekst – socijalne norme o tome kako i kada postati trudnica, o veličini obitelji, o neplodnosti, o adopciji, o pobačaju, o tome kada prestati rađati, o selekciji spola, kao i o tome što tvori zdravu trudnoću, fetus i bebe – sve oblikuje i oblikovano je pomoću društvenih ideologija reprodukcije i institucionalnih odnosa moći, te poduprto društvenim normama patrijarhata. Ženske reproduktivne aktivnosti (začeće, trudnoća i porod) rangirane su po sistemu „kontrole kvalitete” djeteta, pri čemu su žene „dobri” ili „loši” proizvođači, dok stigmatizirajuće socijalne dimenzije reproduktivnih tehnologija podupiru stigmatizirajući reproduktivni moral. Žene-trudnice promatraju se u diskursu „dobrih” i „loših” žena, na temelju „dobrog” i „lošeg” reproduktivnog tijela, po analogija s tradicionalnim ženskim reproduktivnim društvenim ulogama rađanja i podizanja djece. Veća ponuda tehničkih mogućnosti za odluke o rađanju i dominacija eksperata, politike i drugih interesnih aktera otvara mogućnosti izgradnje nove vrste „ženske solidarnosti”, premda su ženska tijela i dalje kontrolirana, uzurpirana i „politički” oblikovana pomoću različitih tipova odnosa moći ideologija i reproduktivnih tehnologija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Rad je citiran u bazama podataka
Scopus

Znanstvena područja
Sociologija

Citati