hrvatski

Slovenska zajednica u Rijeci od 1945. do 1991. godine

Nakon Drugoga svjetskog rata slovenska zajednica u Rijeci imala je čvrstu tradicijsku osnovu te je mogla prihvaćati novopridošle pripadnike slovenskoga naroda. Stoga dolazi do afirmacije kulturno- prosvjetnoga rada s naglašenim nacionalnim obilježjem te očekivanim karakteristikama vremena. Slovenska kulturna društva u odnosu na nacionalnu pripadnost bila su u Hrvatskoj u specifičnom položaju jer se nisu mogla očitovati kao manjinska, a djelovala su varirajući između usmjerenja radničkoga kulturnog stvaralaštva i sadržaja odabranih sa zadatkom očuvanja nacionalnoga identiteta. U odnosu na društveni poredak, slovenska kulturno-umjetnička društva u Rijeci upotpunjuju sliku poželjnog i profiliranog amaterizma sa specifičnim personalnim vezama s tzv. visokom (profesionalnom) kulturom. Nosilac slovenskoga kulturnog djelovanja u Rijeci toga vremena je Slovenski dom Kulturno prosvetno društvo “Bazovica”. Osim “Bazovice”, koja je danas u Rijeci prepoznatljivo manjinsko društvo s dugom tradicijom djelovanja, pripadnici slovenske zajednice u Rijeci su ustanovili i svoje odjeljenje pri tadašnjoj Osnovnoj školi “Matteotti” sa slovenskim kao nastavnim jezikom (od 1951. do 1953.), a u crkvi Marijina Uznesenja održavala se misa na slovenskom jeziku do 1950-ih.

slovenska zajednica u Rijeci; Slovenski dom Kulturno prosvetno društvo “Bazovica”; slovensko odjeljenje pri Osnovnoj školi “Matteotti”; slovenska misa; Zora Ausec.

nije evidentirano