hrvatski

Modeli obrazovanja na jezicima manjina: komparativna analiza europskih iskustava

Rad tematizira važnu, no prilično zanemarenu temu unutar sustava odgoja i obrazovanja. Naime, osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj imaju deklarativnu mogućnost obrazovati se na materinskome jeziku na svim stupnjevima obrazovanja, međutim, u praksi je riječ o sporadičnome i (u većemu dijelu) separatnome obrazovanju koje tendira izolaciji i stigmatizaciji manjinskih zajednica. Vodeći se evidentnom potrebom kritičkoga promišljanja i revizije istoga, rad se koncentrira oko istraživačkoga problema prikladnosti postojećih modela obrazovanja te donosi komparativnu analizu modela u Hrvatskoj te namjernome uzorku odabranih europskih zemalja (Austrija, Mađarska, Njemačka, Srbija). U okviru je iste primijenjena komparativna metoda regionalne studije slučaja pri čemu je cilj istraživanja bio sljedeći: utvrditi u kojoj se mjeri i na koje načine u navedenim zemljama provodi obrazovanje na jezicima manjina, postoje li i kakve su razlike između evidentiranih modela te kakva je njihova recepcija u domaćoj i međunarodnoj javnosti. S obzirom na kompleksnost ovako postavljenoga problema i cilja istraživanja, nametnula se potreba za interdisciplinarnim istraživanjem i to primarno u području obrazovnih politika, a potom i u područjima sociologije obrazovanja, dvojezičnoga obrazovanja te pravnih regulativa odabranih zemalja. Koncepcijom je istraživanje polazilo od kraćega povijesnog pregleda manjinske problematike i sociokulturnih okolnosti u odabranim zemljama, a zatim i deskripcije postojećih modela obrazovanja pripadnika manjina. Navedeni su se modeli potom interpretirali unutar etablirane tipologije modela obrazovanja na jezicima manjina (Skutnabb-Kangas, 2007) koji se nametnuo kao prikladan za ovako postavljeno istraživanje, a zatim i unutar nacionalnih i međunarodnih izvješća. Na temelju je istraživanja potrebno odbaciti početnu hipotezu koja je glasila da modeli obrazovanja manjina u odabranim zemljama nailaze na pozitivnu recepciju pripadnika manjina, kao i domaće i međunarodne znanstvene, stručne i šire javnosti, bez iznimke na razini pojedinih zemalja, odnosno pomoćnih hipoteza. Interpretacijom analize nastojalo se doprinijeti razumijevanju tematiziranoga problema, izložiti prijedloge za hrvatski odgojno-obrazovni sustav prikladnijih modela, dati smjernice za daljnji razvoj obrazovne politike i prakse obrazovanja pripadnika manjina kao i buduća istraživanja ove problematike u hrvatskoj pedagogijskoj znanosti.

manjine ; modeli obrazovanja na jezicima manjina ; dvojezično obrazovanje ; interkulturno obrazovanje ; komparativna analiza

nije evidentirano