Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 746806

Arhivi: uznemirujuće prakse izdvajanja


Križić Roban, Sandra
Arhivi: uznemirujuće prakse izdvajanja // Život umjetnosti : časopis za suvremena likovna zbivanja, 95 (2014), 4-11 (podatak o recenziji nije dostupan, uvodnik, stručni)


Naslov
Arhivi: uznemirujuće prakse izdvajanja
(Archives: The Disturbing Practices of Singling Out)

Autori
Križić Roban, Sandra

Izvornik
Život umjetnosti : časopis za suvremena likovna zbivanja (0514-7794) 95 (2014); 4-11

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, uvodnik, stručni

Ključne riječi
Suvremenea umjetnička praksa; arhiv; istraživanje
(Contemporary art practice; archive; research)

Sažetak
Arhiv je mjesto uspostave reda, imaginarna lokacija koju suvremena umjetnička praksa ne doživljava kao repozitorij već je pretvara u medij. I dok će tradicionalno poimanje arhiva pretpostavljati adresu, preciznije zgradu unutar koje se razvijaju odnosi temeljeni (i) na moći i pravu na interpretaciju, institucionalni prijelaz od privatnog prema javnom, kojim Derrida imenuje jednu od karakteristika povijesnog arhiva, u našem vremenu biva dopunjen mogućnošću nove vrste privatizacije, kako mjesta tako i samog ustroja funkcioniranja arhiva kao fikcionalne “ustanove”. U povijesnom slijedu arhivi su nerazdvojni od ustanove, podložni klasifikaciji pohranjenog materijala u odnosu na privilegij. Njega Derrida dovodi u vezu s topologijom u smislu odabranog mjesta (pri čemu ne treba zanemariti zamišljenu sliku pretrpanog mjesta, iako se u arhivima, ako je o topologiji riječ, važnost pridaje kvaliteti materijala a ne količini). Posljednjih desetljeća svjedočimo intenzivnom interesu za otkrivanje, dokumentiranje i organiziranje materijala, čijom je promjenom mjesta u idejnoj i/ili izvedbenoj strukturi te definiranjem važnosti elemenata koji postaju vidljivi ili “dostupni” moguće oformiti nove, inovativne forme arhiva. U njima ne počiva samo povijesno znanje i sjećanje ; arhivi su repozitoriji osobitih strategija uređenih sadržaja. Zasnovani su na temelju umjetničke slobode, kulturalnog sadržaja koji je netko odlučio izdvojiti i prezentirati, ponekad fragmentirajući sadržaj do te mjere da cjelina koja se izdvaja od zaborava postaje destabilizirajuća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202687-2702 - Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća (Ljiljana Kolešnik, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Sandra Križić Roban, (193690)

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Arts&Humanisties Citation Index
  • Abstract & Indexing products Scopus