hrvatski

Tragom priča o zakopanom blagu

U radu se govori o predajama i tradicijskoj kulturi Pelješčana koji stoljećima tumače lokalnu povijest otkrivajući njene uvijek nove dimenzije iskazane riječima samih stanovnika. Osim povijesnih, na ovom prostoru naročito su raširene mitske predaje koje uvijek dočaravaju susret čovjeka i nečeg mitskog, a iskazane su pričama o skrivenom blagu na predjelima drevnog nastavanja ovoga prostora, po gomilama, potocima, rubovima polja, gradinama. Obično je to grčko blago kao i na širem dalmatinskom prostoru, pa su za razrješenje priče najčešće zaduženi Grci koji dolaze galijama i lađama i jedini su koji blago nalaze jer su ga njihovi preci i sakrili. Pustolovni duh ili neimaština, naročito u kriznim vremenima, glavni su pokretači koji ljude potiču na sanjanje o lakoj i brzoj zaradi, upravljaju njihovim postupcima i dovode do susreta čovjeka i mitskog – ogleda u kome je čovjek uvijek gubitnik. Kako je u podlozi mitskih predaja uvijek izazivanje straha i pelješki primjeri su priče intenzivna naboja a doživljaj je toliko snažan da je priča često kratka, a nekad i bez razrješenja. Intenzivni strah je također posljedica pričanja o plašilima, strašilima i nadnaravnim pojavama, ali je on generirao uvijek slične i brze reakcije seljana. Duhu je trebalo ugoditi, dušu smiriti, i to se na Pelješcu postizalo zavjetima ili plaćanjem misa.

Priča; blago; Grci; Pelješac

nije evidentirano