hrvatski

Zadarski slon i komarac — polemika Nardina Celineja i Paladija Fuska iz 1513.

Prije više od desetljeća (2003) upozorio je Lorenzo Calvelli da je ponovo pronađen kodeks s latinskim sastavcima Nardina Celineja (Publius Nardinus Celineus, Nardino Celinese), talijanskog humanista porijeklom iz Maniaga (Friuli). Kodeks se danas nalazi u Osimu, u Knjižnici Instituta Campana (Biblioteca Istituto Campana, ms. 18. L. 13). Za povijest hrvatskog humanizma zanimljiv je zato što je Nardino Celinej bio magister publicus u Zadru, otprilike u razdoblju 1508-1521, te je nekoliko sastavaka iz kodeksa u izravnoj vezi sa Zadranima poput Paule i Saladina Soppe, Kornelije Detrico, Bernardina Gallellija, Paladina Benje, Federika Grisogona, Ivana i Karla de Ciprianis, s mletačkim dužnosnicima u Zadru (Bernardo Bondumier, Leonardo Michiel, Agostino da Mula), te s Nardinovim kolegama po pozivu: Šibenčaninom Ilijom Tolimerićem, Dubrovčaninom Ilijom Crijevićem, te s Padovancem Paladijem Fuskom (Palladio Fosco ili P. Negri). Najburniji je bio odnos Nardina i Paladija ; osimski je kodeks glavni izvor podataka o njihovoj polemici. U njoj je, pokazuje se, bitnu ulogu igrala antička književna baština. Posvađani su Talijani na zadarskoj pozornici u raspru upleli Katula i Vergilija, Makrobija i Plinija Starijeg, Auzonija i Marcijala, Aristofana i aleksandrijske gramatičare, te niz drugih antičkih autora. Prikazujemo devet tekstova koji svjedoče o polemici (četiri prozna pisma i pet epigrama), datiramo polemiku u 1513. i naznačavamo politički kontekst u kojem se odvija, identificiramo citirane antičke tekstove i pisce te interpretiramo retoričku funkciju antičkoga nasljeđa, kako bismo ponešto zaključili o kulturi Zadra i Dalmacije početkom 16. stoljeća.

renesansni humanizam; Zadar; recepcija antike; učitelji; polemika; Nardino Celinese; Palladio Fosco

nije evidentirano