hrvatski

Uzroci društveno-kulturnih različitosti između otočno-primorskog i zagoranskog dijela Dalmacije

Do završnice srednjeg vijeka hrvatski su prostori, sukladno različitosti političkih, zemljopisnih, inozemnih utjecaja, iskazivali izvjesne posebnosti i razvojne neujednačenosti. Unatoč tome predstavljali su društveno-kulturno kompatibilnu cjelinu koja je bila stabilno ukorijenjena u vlastitoj civilizaciji te uglavnom uspijevala pratiti razvojne tokove unutar nje. Osmanskim osvajanjima, koja otpočinju polovicom 15. stoljeća i po tom će se pitanju zbiti bitne promjene. Civilizacijski kontinuitet očuvati će se samo na obranjenim teritorijima, odnosno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na otočno-primorskom pojasu pod mletačkom vlašću te u Dubrovačkoj Republici. Na osvojenom tlu Osmanlije su potpuno zbrisale dotadašnju, zapadnjačku društvenu strukturu. Hrvatima tih prostora jedina spona sa vlastitom civilizacijom ostala je Crkva u osnovi svedena na franjevački red. U priloženom radu analiziraju se promjene koje su u društveno-kulturnom kontekstu zbile unutar današnje Dalmacije tijekom osmanskog nadzora nad znatnim dijelom njena teritorija te razlozi zbog kojih su po oslobođenju tih teritorija, za mletačke, francuske i austrijske vlasti, promjene koje su se zbile pod Osmanlijama uspjele očuvati svoj značaj.

Dalmacija ; Hrvati ; Mletačka Republika ; Osmansko Carstvo ; društveni odnosi

nije evidentirano