hrvatski

Glasova kvaliteta poljskih govornika hrvatskoga jezika na početnoj i naprednoj razini

Uvriježeno je mišljenje da svaki jezik karakterizira specifična glasova kvaliteta. Tako se, primjerice, jezici percipiraju kao nazalizirani, palatalizirani, labijalizirani, faringalizirani, frikativni itd (Esling & Wong, 1983 ; Horga, 1999). Takva se obilježja identificiraju auditivno i(li) vizualno. Strani govornici nekog jezika teško će prepoznati razliku u kvaliteti glasa između J1 i J2, osobito početnici. Međutim, očekuje se da će govornici na naprednoj razini moći percipirati, ali i u govoru ostvarivati glasovu kvalitetu jezika koji uče. Ovaj rad analizirat će razlike u glasovoj kvaliteti poljskih govornika hrvatskoga jezika na početnoj i naprednoj razini te pokušati utvrditi dolazi li pri prelasku iz jednog koda u drugi do promjena u impostaciji glasa. Drugim riječima, nastojat će se odgovoriti na pitanje što se zapravo mijenja u našemu glasu kad govorimo J2. U istraživanju su sudjelovali izvorni govornici poljskog jezika na početnom i naprednom stupnju tečaja hrvatskoga jezika u Croaticumu. Govornici su čitali isti govorni materijal, a snimljeni su u studijskim uvjetima s niskom razinom buke. Akustička analiza uključivala je LTASS mjeru te parametre f0 i vrijednosti F1-F3, koji pridonose glasovoj kvaliteti (Ferreira Engelbert, 2014 ; Oh, 2011 ; Horga, 1999). S obzirom na to da su se dosadašnja fonetska istraživanja učenja J2 uglavnom bavila analizom segmentalne razine, ovaj će rad doprinijeti saznanjima o suprasegmentalnoj razini. Također, rezultati će pridonijeti potpunijem opisu J1 i J2 te unapređenju metoda poučavanja J2.

glasova kvaliteta; hrvatski jezik; poljski jezik; usvajanje J2; suprasegmentalna razina

nije evidentirano