hrvatski

Trend i čimbenici izvanbračnih rođenja u Hrvatskoj od 1998. do 2012. godine

Povećanje udjela izvanbračnih rođenja tijekom posljednjih četrdeset godina istraživači su najčešće pripisivali promjenama vrijednosti koje zastupaju osobe višeg obrazovanja i imovinskog stanja u zemljama Zapadne Europe, nazvavši taj fenomen sastavnim dijelom druge demografske tranzicije. Te promjene vrijednosti uključuju usmjerenost na vlastitu osobu, emancipiranost žena, težnju za osobnom slobodom i neprihvaćanje tradicionalnih rodnih uloga. No, u suprotnosti s rezultatima istraživanja u Zapadnoj Europi, izvanbračna rođenja svojstvena su niže obrazovanim i ekonomski slabijim skupinama u postsocijalističkim zemljama Istočne Europe. Ta se pojava pokušava objasniti malom koristi koju ima ulazak u brak za najsiromašnije pojedince, a koja se dodatno smanjuje zbog promjene društvenih normi i pod mogućim utjecajem liberalnih vrijednosti i stavova nakon raspada socijalističkog sustava. U ovom istraživanju analizirali su se socioekonomski i sociodemografski čimbenici koji mogu utjecati na vjerojatnost rađanja izvan braka, na podatcima o svim rođenjima u Republici Hrvatskoj od 1998. do 2012. godine. Među te čimbenike pripadaju starost, radna aktivnost, razina obrazovanja i etnička pripadnost obaju roditelja, kao i regija rođenja. Logističkom regresijom za skupine rođenih prema redu rođenja utvrđena je veća šansa da djeca kojima su roditelji mladi, majke ne- zaposlene i uzdržavane, očevi slabije obrazovani, pripadnici nacionalnih manjina, kao i djeca u Gradu Zagrebu budu rođena izvan braka, slično kao i u zemljama Istočne Europe. Trend povećanja udjela izvanbračnih rođenja ne može se objasniti promjenom udjela spomenutih kategorija u ukupnom broju rođenih pa je vjerojatno da je lošija ekonomska situacija i promjena tradicionalnih vrijednosti povećala vjerojatnost rađanja izvan braka za sve socioekonomske skupine.

izvanbračna rođenja/druga demografska tranzicija/etničnost/socioekonomski položaj

nije evidentirano