hrvatski

Medijski posredovana kulturna memorija - zaziru li suvremeni mediji od kulturoloških sadržaja?

Oslanjajući se na teoriju medijske agende te većinu studija koje su potvrdile da su učinci postavljanja agende jači putem novina nego putem televizije, rad će na temelju analize medijskog sadržaja hrvatskih regionalnih dnevnih novina Glasa Slavonije nastojati utvrditi kako su nastale i koje su to medijske agende koje su dovele do paradoksalno različitog načina praćenja kulture u dva različita vremenska razdoblja. Razdoblje 1990- ih kada je u sklopu Glasa Slavonije izlazio poseban podlistak za kulturu Kult koji će po zadanoj teoriji medijske agende i pretpostavkama autorica biti svojevrsni kulturološki odgovor na rat, odnosno imat će funkciju katalizatora dok se za suvremeni način praćenja kulture smatra da ujedinjuje prostor kulture i infotainmenta uz odsudstvo bilo kakve vrste estetske i kritičke analize kulturoloških medijskih sadržaja. Je li postavljanje agende vođeno samo „prodajom vijesti“ i „pakiranjem informacije“ ili značajniju ulogu ima kontekst? Poznato je da mediji igraju značajnu ulogu u vrijeme brzih i stalnih promjena u društvu. Zato ih i smatramo zrcalom društvenog stanja, generatorima promjena pa iz današnje perspektive možemo reći i nositeljima medijski posredovane kulturne memorije. Medijski sadržaji stvarani 1990-ih i kulturološki odgovori na zbilju kreativna su reakcija na prijetnju gubitka identiteta i mogućeg zaborava. Upravo su i ti novinski prilozi jedna od sastavnica kulturne memorije.

medijska agenda ; kulturni medijski sadržaji (1990-e i suvremeni) ; teorija postavljanja agende

nije evidentirano