hrvatski

Fiziološke promjene izazvane psihosocijalnim stresorima i njohova povezanost sa simptomima, te kvalitetom života oboljelih od shizofrenije

Uvod: Fiziološke promjene izazvane psihosocijalnim stresorima, te njihova povezanost sa simptomima, te kvalitetom života oboljelih od shizofrenije je vrlo zanimljivo, a neistraženo područje, koje može doprinijeti boljem sagledavanju funkcioniranja i liječenja oboljelih od shizofrenije, a povezano je s teorijom da su osobe koje boluju od shizofrenije osjetljive na stres, te da stresovi prisutni u njihovoj svakodnevnici utječu na tijek bolesti. Metode: U radu je analizirana skupina od 64 ispitanika oboljela od shizofrenije (35 muškaraca i 29 žena) prosječne dobi 31, 39 godina /SD 7, 42/, s prosječnim trajanjem bolesti 7, 21 godinu /SD 5, 42/, te kao kontrolna skupina zdravih - zaposlenici bolnice (30 muškaraca i 32 žene). Skupine se nisu statistički značajno razlikovale ni po jednom kontroliranom parametru - spolu, dobi, obrazovanju. Mjereni su fiziološki parametri stresa uz eksperimentalne zadatke (Stroop test, matematički zadatak i priprema govora o sebi), te su mjereni temperatura kože, kožna provodljivost, srčani ritam, parametri HRV-a, te amplituda periferne cirkulacije. U skupini oboljelih od shizofrenije uz demografske podatke i podatke o bolesti i liječenju se još uradio PANSS test i izmjerila kvaliteta života QLS upitnikom. Rezultati: Fiziološki parametri koji su odražavali razlike između stanja odmora i stresa pri zadacima su bili kožna provodljivost, srčani ritam i amplituda periferne cirkulacije. Tjelesna temperatura mjerena na prstu nedominantne ruke je bila statistički značajno viša u skupini oboljelih od shizofrenije u odnosu na zdrave u svim mjerenjima. NN interval i mjera HRV-a RMSSD su bili statistički značajno različiti u skupini oboljelih od shizofrenije prije, i nakon djelovanja psihosocijalnih stresora ; SDNN intervala je bila statistički značajno viša u skupini zdravih u odnosu na skupinu oboljelih od shizofrenije, RMSSD je bio statistički značajno viši na kraju mjerenja u odnosu na bazalno stanje, postotak HF na kraju mjerenja je bio statistički značajno snižen u skupini oboljelih od shizofrenije, a omjer LF/HF statistički značajno povišen ; tako da su LF/HF vrijednosti odražavale balans autonomnog živčanog sustava u skupini zdravih, a u skupini oboljelih od shizofrenije smo našli vrijednosti koje odgovaraju predominaciji simpatikusa, a što dugoročno može biti povezano s češćim kardiovaskularnim oboljenjima ove skupine. Nije nađena povezanost između vrijednosti PANSS-a i fizioloških parametara stresa, osim što je % LF bio povezan s pozitivnim simptomima PANSS-a. Nije nađeno povezanosti između kvalitete života mjerene QLS upitnikom i fizioloških parametara stresa. Zaključci: Kod ispitanika oboljelih od shizofrenije su nađena brojna fiziološka odstupanja autonomnog živčanog sustava u odnosu na skupinu zdravih, koja ukazuju na poremećeno funkcioniranje autonomnog živčanog sustava, no te razlike nisu bile povezane s psihičkim stanjem procijenjenom PANSS ljestvicom (osim % LF u odnosu na pozitivne simptome PANSS-a), a niti s kvalitetom života mjerenom QLS upitnikom, što ukazuje da su i PANSS, a posebno kvaliteta života vrlo složene varijable na koje utječu mnogi drugi faktori.

shizofrenija ; stresor ; kvaliteta života

Postoji sažetak na engleskom jeziku. U poglavlju Literatura navodi se 151 literaturni navod.