hrvatski

Flora i fauna Nalješkovićevih Komedija

U radu je u središtu pozornosti samo jedan dio sadržajno zanimljivog i žanrovski vrlo raznolikog opusa Nikole Nalješkovića (oko 1500. – 1587.), a to su njegove „Komedije“. Naime, početkom 21. stoljeća hrvatska je književna historiografija konstatirala da je djelo ovog svestranog Dubrovčanina nedovoljno istraženo što je potvrđeno i zbornikom radova o Nalješkoviću „Pučka krv, plemstvo duha“ (2005.) U ovom je radu pozornost usmjerena na Nalješkovićeve „Komedije“ o čijim je žanrovskim osobitostima (pastorala, farsa, komedija) pisano u novije vrijeme (N. Batušić, P. Pavličić, L. Rafolt, M. Muhoberac, D. Mrdeža Antonina) i to kroz istraživanje supostojanja i suprotstavljanja na razini ostvarenog biljnog i životinjskog svijeta u njima, kroz istraživanje njihove značenjske, funkcionalne i žanrovske profiliranosti. Provedeno je istraživanje pokazalo ne-/su- postojanje i suprotstavljanje na razini ostvarenog biljnog i životinjskog svijeta u stvaralaštvu Nikole Nalješkovića. Nadgrobnice karakterizira odsutnost biljnog i životinjskog svijeta, petrarkistički, pastoralni i nabožni herbarij i bestijarij vrstovno su uravnoteženi, dok je komediografski bestijarij trostruko veći od herbarija (16 zooleksema – 5 biljnih leksema). Petrarkistički, uglavnom, metaforički herbarij i bestijarij karakterizira u odnosu na druge žanrove (maskeratu, pastoralu, komediju, poslanicu) supostojanje u smislu inkorporiranja određenih petrarkističkih biljnih i zooleksema u navedene žanrove, dok je pastoralni biljni i životinjski svijet izgrađen, uglavnom, od realnih sastavnica, ali koje u okruženju nerealnih likova i priča i same djeluju nerealno i kao takve se suprotstavljaju komediografskom herbariju i bestijariju koji su motivirani svakodnevicom i, uglavnom, metaforički oblikovani.

renesansa; Nalješkovićeve „Komedije“; flora; fauna

nije evidentirano