hrvatski

Pola stoljeća kontinuirane depopulacije Hrvata u Srbiji (1961. - 2011.)

Etnička (narodnosna ili nacionalna) struktura stanovništva jedno je od najvažnijih strukturno-demografskih obilježja neke populacije. Kroz promjene u etničkoj slici naseljenosti odražavaju se prošli i sadašnji povijesno-politički procesi, društvena gibanja i teritorijalne mijene, jer se one spram navedenih činitelja etnodemografskog razvoja nalaze u uskoj i kauzalnoj povezanosti i prožetosti. Demografski razvoj Hrvata u Srbiji, statistički gledano, prolazio je svoje „uspone“ i „padove“, koji su ponajčešće bili uzrokovani „vanjskim“ (ne-demografskim) činiteljima populacijskoga razvoja, a čiji su najvažniji prostorni odraz bile prisilne i/ili kolonizacijske migracijske struje. Na broj i prostorni razmještaj hrvatskoga stanovništva u Srbiji tijekom druge polovice 20. stoljeća, dominantan su utjecaj imali i politički procesi svojevrsne „dekroatizacije“ Hrvata (političko afirmiranje bunjevačke etničke i jugoslavenske nacionalne komponente), kao i politika pritajenog, ali i otvorenog etničkog čišćenja koja je u 1990-im godinama od Hrvata gotovo ispraznila pojedina područja Srbije, naročito Srijema. U demografskom smislu Hrvati se u Srbiji nalaze u depopulaciji koja je u kontinuitetu od popisa stanovništva 1961. godine do danas. Korijene snažnog demografskog regresa Hrvata u Srbiji u posljednjih pola stoljeća nalazimo u njihovom sve nižem reproduktivnom potencijalu (zbog izrazito nepovoljne biološke strukture), u emigraciji kao tipu prostorne pokretljivosti, u političkim pritiscima i drugim oblicima asimilacije te u svojevrsnom popisnom inžinjeringu koji je onemogućio utvrđivanje stvarnog broja Hrvata u Srbiji. U ovom radu će se na temelju dostupne statističko-demografske, napose popisne dokumentacije procijeniti, analizirati i prikazati osnovni indikatori demografske dinamike i prostornog razještaja hrvatskoga stanovništva u Srbiji.

Hrvati; Srbija; depopulacija

nije evidentirano