hrvatski

Uz novije istraživanje govora "Štoja", Istraživanja za Hrvatski jezični atlas

Naziv štoji odnosi se na skupinu sela i govora južnoga Gradišća i susjednih govora u Mađarskoj. To su govori koji imaju zamjenicu što za 'što / was / mi', a nisu Vlahi, koji jesu štokavci. I štoji se katkad nazivaju štokavci . Neweklowsky dio govora te skupine svrstava među čakavce, jer imaju sve važnije osobine čakavske, samo imaju zamjenicu što. Istraživanja govora Štoja dio su istraživanja svih „gradišćanskohrvatskih“ govora – govora Hrvata u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj, što je danas većinom u Austriji, nešto u Slovačkoj, zatim u drugim dijelovima Austrije – u Donjoj Austriji, u Slovačkoj te Češkoj, južnoj Moravskoj. Naravno, hrvatske govore u Mađarskoj treba gledati i kao dio svih hrvatskih govora u Mađarskoj, gdje su zastupljena sva tri hrvatska narječja, kao i neki prijelazni govori, kao što je slučaj sa štojskim govorima, a među gradišćanskohrvatskim govorima također ima i štokavskih i kajkavskih govora. Štojski su govori, kao i gradišćanskohrvatski govori i drugi govori u Gradišću i Mađarskoj, istraživani u okviru triju istraživanja – (a) preglednoga istraživanja, (b) leksikografska istraživanja za Gradišćanskohrvatski rječnik, (c) istraživani su u okviru geolingvističkoga istraživanja – jezične geografije za Općeslavenski lingvistički atlas, jedan govor (Čemba), i dijalektne geografije za Hrvatski jezični atlas (dva govora: Čemba i Četar). Usprkos poznatim veoma specifičnim značajkama i raznolikosti, za hrvatski jezik nisu još obavljena u potpunosti fundadmentalna istraživanja kako bi se dobila prava slika u raznolikosti jezika, narodnih govora na terenu. Počeci istraživanja narodnih govora hrvatskoga jezika padaju vrlo rano, ali zbog političkoga položaja Hrvata opsežnije tek na početku 20. st. i posebno nakon II. svjetskoga rata. Među prvim zvučnim zapisima jezika na svijetu uopće, nalazi se i hrvatski jezik – s početka 20. st. (i štokavski i čakavski i kajkavski, neki od njih u dijaspori). (Phonogrammarchiv)

Hrvatski jezik; štoji; Austrija; Mađarska; Gradišćanski Hrvati; Hrvatski jezični atlas; istraživanja

Rad je objaljen u Virtualnom časopisu ZIGH, s Kartom "Hrvatski jezični atlas" i nekim ilustracijama.