hrvatski

Najvažniji zadaci hrvatskoga jezikoslovlja

NAJVAŽNIJI ZADACI HRVATSKOGA JEZIKOSLOVLJA Usprkos poznatim veoma specifičnim i važnim značajkama među slavenskim jezicima, za hrvatski jezik još uvijek nisu izrađena neka fundamentalna djela. To su jezični atlas, povijesna gramatika, dijalektologija, dijalektni rječnici. Za povijesnu gramatiku izrađeno je nekoliko veoma vrijednih djela koja obrađuju pojedine segmente, ali još nema cjelovitoga djela. Slično je i s dijalektologijom i dijalektnim rječnicima. Za neka područja i mjesne govore izrađeni su više ili manje kvalitetni rječnici, ali za neka područja nema ih. Najveći je nedostatak hrvatskoga jezikoslovlja i kulture što nije izrađen jezični atlas, iako je jezik jedan od bitnih čimbenika nacionalnoga identiteta. Lingvistička geografija istraživanjem po određenoj ravnomjernoj mreži punktova, izabranih narodnih mjesnih govora, pokazuje pravu slika raznolikosti jezika, podjednako poznavanje svih njegovih dijelova. Ta istraživanja osnova su svih drugih jezikoslovnih istraživanja, nezamjenjiva u poznavanju povijesti naroda i zemlje, kontakte s drugim narodima. Za njemački i francuski jezik ta su istraživanja obavljena u 19. st. (tada je to učinjeno također za Bosnu i Hercegovinu). Talijani su ta istraživnja obavili početkom 20. st., a od manjih europskih naroda – Rumunji pred II. svjetski rat, Slovaci nakon njega itd. (Potpuna topografska izmjera hrvatskih zemalja obavljena je u 19. st.). Počeci istraživanja narodnih govora hrvatskoga jezika padaju vrlo rano, ali zbog političkoga položaja Hrvata znanstveno tek na početku 20. st. Među prvim zvučnim zapisima jezika na svijetu uopće, nalazi se i hrvatski jezik – s početka 20. st. (štokavski, čakavski i kajkavski govori). Hrvatski govori obuhvaćeni se u nekoliko višejezičnih atlasa (najvažniji su Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE). Istraživanja za nacionalni atlas kasno je počelo zbog političkih razloga Godine 1996. zasnovan je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski jezični atlas. Atlas treba obuhvatiti hrvatski jezik, u zemlji, Bosni i Hercegovini te dijaspori, a i jezike manjina u Hrvatskoj. U prvoj fazi prišlo se istraživanju hrvatskih govora. Predviđena je mreža od 400 hrvatskih punktova (109 kajkavskih, 101 čakavski, 175 štokavskih). Za manjine predviđeno je 40 punktova, proporcionalno nešto više. Pretpostavljalo se da će se kroz 5-8 godina završiti istraživanja hrvatskih punktova (dakle, u 20. st.) Leksik je znatno obimniji i dugotrajniji zadatak. Na žalost, ta istraživanja nisu ni danas završena. Istraženi su predviđeni čakavski govori (izrađeni su njihovi fonološki opisi), a ostala je neistražena petina govora kajkavskoga i više od trećine govora štokavskoga narječja (a većina Hrvata štokavci su). Zato je izrada Hrvatskoga jezičnog atlasa prioritet, najvažniji zadatak hrvatskoga jezikoslovlja i filologije, jedan od najvažnijih zadataka hrvatske znanosti i

hrvatski jezik; istraživanja; najvažnija; naordni govori lingvistička geografija

nije evidentirano