Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 744448

Frangeš i kajkavština


Lončarić, Mijo
Frangeš i kajkavština // Fluminensia, 25 (2013), 2; 165-175 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)


CROSBI ID: 744448 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Frangeš i kajkavština
(Frangeš and the kajkavian dialect)

Autori
Lončarić, Mijo

Izvornik
Fluminensia (0353-4642) 25 (2013), 2; 165-175

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
frangeš; hrvatska dijalektalna književnost; kajkavsko narječje
(Frangeš; Croatian dialectal literature; kajkavian dialect)

Sažetak
Ivo Frangeš smatrao je da su tri najvažnija djela hrvatske književnosti Judita Marka Marulića, Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića i Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. Sva su tri djela u stihu, pripadaju različitim važnim razdobljima hrvatske književnosti i povijesti, a posebno je značajno što su u njima zastupljena sva tri narječja hrvatskoga jezika, svako na svoj specifičan način. Razlika je i u tome što su prva dva djela, Marulićevo „čakavsko“ i Mažuranovićevo „štokavsko“, stvorena na književnom jeziku svojega vremena, s različitim dijalektnim osnovicama, dok treće pripada dijalektalnoj književnosti, specifičnom Krležinom kajkavskom idiomu. Frangeš se nakon obimne rasprave o dijalektalnoj hrvatskoj književnosti između dvaju ratova (npr. Petar Prpić: Književni regionalizam u Hrvata, 1936.), poslije II. svjetskog rata, u novoj Jugoslaviji, među prvima, nakon Brozovića, pozabavio teoretskim pitanjem – dijalekt u hrvatskoj književnosti (1970.). Frangeš o Baladama nije posebno pisao, kao ni o drugim kajkavskim korpusima, nego u okviru pregleda Krležine poezije dok o Galoviću piše u studiji Književni opus Frana Galovića u korpusu hrvatske književnosti. U svojoj je Povijesti prikazao i kajkavske nedijalektalne književnike (koji pišu na književnom jeziku, samo kajkavske osnovice) i dijalektalne. Od nedijalektalnih književnika izdvaja Zrinskog, Frankopana, Habdelića, Brezovačkog. U modernoj ima posebno poglavlje Rascvat dijalektalne poezije, u kojemu piše o dijalektalnim kajkavskim književnicima: Domjaniću, Galoviću i Paviću. Bez obzira na jezik i književni izraz Frangeš ravnopravno vrednuje književne umjetnike koji su pisali na književnim jezicima, kako sa štokavskom, tako i s neštokavskom osnovom (s čakavskom i kajkavskom), i one koji pripadaju dijalektalnoj književnosti, polazeći od umjetničke vrijednosti i mjesta u hrvatskoj književnosti. Normalne su drukčije ocjene nekih književnika nego u drugih autora, ali privlače pažnju kad se radi o dijalektu. Uočljivo je da Frangeš uopće ne govori o štokavskoj dijalektalnoj poeziji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Rad je napisan za izlaganje na Simopziju "Iv0 Frangeš, život i djelo."



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
212-2120920-3419 - Istraživanje kajkavskoga narječja (Anita Celinić, )
101-1012676-2671 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) (Petar Šimunović, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Profili:

Avatar Url Mijo Lončarić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Lončarić, Mijo
Frangeš i kajkavština // Fluminensia, 25 (2013), 2; 165-175 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
Lončarić, M. (2013) Frangeš i kajkavština. Fluminensia, 25 (2), 165-175.
@article{article, author = {Lon\v{c}ari\'{c}, M.}, year = {2013}, pages = {165-175}, keywords = {Frange\v{s}, Croatian dialectal literature, kajkavian dialect}, journal = {Fluminensia}, volume = {25}, number = {2}, issn = {0353-4642}, title = {Frange\v{s} and the kajkavian dialect}, keyword = {Frange\v{s}, Croatian dialectal literature, kajkavian dialect} }

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)
  • Scopus





Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font