hrvatski

Utjecaj organizacijskih varijabli na upravnu koordinaciju

Studija proučava koncept upravne koordinacije i fokusira se na pitanje kako i koliko pojedine varijable unutar same organizacije, kao i vanjske varijable, utječu na samu koordinaciju u upravnom sustavu. Odabran je teorijski okvir opće teorije sustava koja ima dugu tradiciju u domaćoj upravnoj znanosti iako je u novije vrijeme zanemarena. Teorija sustava promatra zajedno dvije stvari koje se često zasebno proučavaju kod organizacija, a to su povezivanje organizacije s okolinom i pitanje čimbenika koji određuju strukturu organizacije. Studija polazi od definicije da je upravna koordinacija proces usklađivanja i prilagođavanja odluka i djelovanja više aktera radi postizanja određenog cilja koji se ne može postići djelovanjem samo jednog aktera. Ovakvim definiranjem koordinacije ističe se njezina procesna narav i dinamičnost čime se posredno uzima u obzir kontingentnost. Istraživanje je počelo s pretpostavkom da na upravnu koordinaciju utječu interne - upravni kapacitet i složenost organizacije, te eksterne organizacijske varijable – složenost okoline i vrsta upravne funkcije. U istraživanju se koristio pristup kombinirane metodologije, odnosno triangulacija koja materiju istražuje i kvalitativno i kvantitativno kako bi se prikupili što bogatiji rezultati. Kao osnovna strategija istraživanja odabrana je višestruka studija slučaja u čijem dizajnu se slijedi replikacijska logika. U istraživanju su stoga odabrane dvije organizacije i to logikom teorijske replikacije budući da su predviđeni suprotni rezultati. Podaci su prikupljeni kombiniranim metodama: polustrukturiranim intervjuima, anketom kao i analizom dokumenata i podataka koji su zatraženi od proučavanih organizacija, ali i ostalih ministarstava kako bi se dobila bolja perspektiva za usporedbu podataka. Na taj način se slijedilo i bitno načelo korištenja višestrukih izvora podataka radi uvjerljivosti nalaza i zaključaka budući da se temelje na nekoliko različitih izvora informacija, te je omogućena konvergencija podataka. Analizom dokumentacije dobiveni su kvantitativni podaci (primjerice broj radnih skupina, broj sastanaka, broj propisa itd.), ali i kvalitativni podaci. Polustrukturirani intervjui provedeni su s članovima promatranih organizacija, kao i vanjskim članovima koji su surađivali s promatranom organizacijom pri izradi nacrta propisa i oblikovanju javnih politika.

upravna koordinacija; složenost organizacije; upravni kapacitet; složenost okoline; upravne organizacije s horizontalnom i s vertikalnom funkcijom

nije evidentirano