hrvatski

Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku

Među hrvatskim katedralnim građevinama, katedrala Gospe Velike (1671.–1713.) u Dubrovniku zauzima istaknuto mjesto. Nastala u obnovi grada nakon potresa 1667. godine, monumentalna barokna trobrodna bazilika s kupolom na jedinstveni način objedinjuje visoke estetske standarde dubrovačkog naručitelja i rimskog projektanta, ali i pojedinih voditelja gradnje iz Rima, Sicilije i Dubrovnika. Jednako važna je i visokokvalitetna unutrašnja oprema, mramorni oltari naručivani u Napulju, Carrari i Genovi, te brojne slike istaknutih talijanskih, flamanskih i dubrovačkih slikara, a poseban fenomen predstavlja Moćnik katedrale s preko dvjesto relikvijara, nastalih od 10. do 21. stoljeća. Baroknoj katedrali prethodile su starije građevine – kasnoantička/bizantska i romanička – čiji arheološki istraženi ostatci, freske i fragmenti kamene plastike svjedoče o visokoj umjetničkoj razini nestalih crkava.. Zbog tako visoke arhitektonske i umjetničke kvalitete, Institut za povijest umjetnosti na narudžbu Katedralne župe pristupio je izradi monografije, čiji je dodatni povod tristota obljetnica dovršenja katedrale. U izradu monografiju uključeni su stručnjaci za pojedina područja, a osim dosadašnjih spoznaja, uvrštena su nova znanstvena saznanja, bazirana na terenskim i arhivskim istraživanjima u Dubrovniku te komparativnim istraživanjima u Italiji. S obzirom na visoko vrednovanje dubrovačke katedrale u europskom kontekstu, u pripremi je i izdanje na engleskom jeziku.

Dubrovnik ; katedrala ; arhitektura ; kiparstvo ; slikarstvo ; moćnik

nije evidentirano