hrvatski

Povezanost školskog nasilja s emocionalnom kompetencijom i doživljenim emocijama kod učenika

Nasilje među djecom u školi je pojava sustavnog uznemiravanja i napadanja jednog učenika od strane druge djece kroz različite postupke poput vrijeđanja, ogovaranja, udaranja ili namjernog isključivanja iz skupine (Olweus, 1998). S obzirom na ozbiljne posljedice za žrtve, a koje mogu uključivati gubitak samopoštovanja (Sesar, 2011), socijalnu izolaciju i loše vršnjačke odnose (Smith i sur, 2004), slabiji školski uspjeh (Rigby, 2006) i brojne druge posljedice, istraživanje antecedenata, korelata i posljedica nasilja u školi od izuzetne je važnosti. Emocionalna inteligencija kao sposobnost točnog prepoznavanja, adekvatnog izražavanja, upravljanja i korištenja emocija u promociji za učenika važnih ciljeva, mogla bi biti povezana s učenikovim emocionalnim doživljavanjem škole i načinom kako će sudjelovati u školskom nasilju (hoće li biti žrtva, nasilnik ili promatrač). Cilj ovog istraživanja stoga je bio utvrditi povezanost učestalosti različitih uloga u školskom nasilju s aspektima emocionalne kompetentnosti srednjoškolaca i njihovim emocionalnim doživljajima u školi. U istraživanju su sudjelovala 352 učenika drugih i trećih razreda dviju zadarskih gimnazija. Korišten je upitnik konstruiran za potrebe istraživanja kojim se ispituje doživljaj školskog nasilja iz gledišta tri potencijalne uloge u kojim se učenik može naći: žrtve, nasilnika i promatrača. Pri tome se procjenjivalo nekoliko pojavnih oblika nasilja, uključujući nasilje putem modernih tehnologija. Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije ovog upitnika je zadovoljavajuća i za pojedine subskale iznosi između 0, 76 i 0, 88. Rezultati istraživanja pokazali su da učenici boljih sposobnosti percepcije i razumijevanja emocija navode da su češće žrtve verbalnog nasilja te da ga češće primjećuju u svojoj okolini (kao promatrači). Također, učenici koji bolje upravljaju vlastitim emocijama navode da su u manjoj mjeri uključeni u sve oblike počinjenog. Utvrđeno je i da nasilni učenici u školi češće doživljavaju ljutnju (bez obzira na oblik nasilja) i rjeđe strah (samo fizički nasilni), dok učenici izloženi verbalnom nasilju češće doživljavaju poniženost.

školsko nasilje; emocionalna kompetentnost; emocije doživljene u školi

nije evidentirano