Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 743413

„Ukoliko nisam siguran, utoliko pogledam u jezični savjetnik“: ideologija, pseudoanalize i hipernormiranje u podučavanju hrvatskoga


Starčević, Anđel; Kapović, Mate; Sarić, Daliborka
„Ukoliko nisam siguran, utoliko pogledam u jezični savjetnik“: ideologija, pseudoanalize i hipernormiranje u podučavanju hrvatskoga // Peti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK (HIDIS)
Zagreb, Hrvatska, 2014. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
„Ukoliko nisam siguran, utoliko pogledam u jezični savjetnik“: ideologija, pseudoanalize i hipernormiranje u podučavanju hrvatskoga
(“If I am not sure, I therefore look it up in a usage guide”: Ideology, Pseudo-Analyses, and Hypernormativity in Croatian Language Teaching)

Autori
Starčević, Anđel ; Kapović, Mate ; Sarić, Daliborka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Peti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK (HIDIS)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18-20.12.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ideologija standardnog jezika; hrvatski jezični savjetnici
(Ideology of the standard language; Croatian usage guides)

Sažetak
Zbog proširene ideologije standardnog jezika (Milroy 2001, 2007) u sprezi s naglašenom politizacijom jezičnih pitanja u Hrvatskoj nastavnici hrvatskoga, kao i ostali govornici, često nisu sigurni jesu li pojedini oblici i strukture legitimni u standardnom jeziku (ili općenito u hrvatskom). Svoje nedoumice nerijetko rješavaju korištenjem „jezičnih savjetnika“. U ovom radu analiziraju se metode i diskurs obrade građe u „jezičnim savjetnicima“. Istraživačka pitanja su sljedeća: 1) je li riječ o znanstvenom pristupu jezičnoj građi? i 2) trebaju li se njihovi savjeti koristiti u podučavanju hrvatskog jezika? Analiza pokazuje da se „savjeti“ primarno usredotočuju na 1) prenošenje općepoznatih (i time nezanimljivih) standardnih struktura koje se već obrađuju u udžbenicima te na 2) „preporuke“ koje su potpuno neutemeljene iz sljedećih razloga: a) protive se neizbježnim i komunikacijski bezopasnim jezičnim promjenama (usp. Pullum 2006), b) nerealno opisuju jezik kao nevarijantan sustav, dok se komunikacijski bezopasna varijacija smatra opasnom, c) protive se temeljnim spoznajnim mehanizmima (Panther i dr. 2009), bez kojih ljudski jezik ne može postojati, d) promiču ideologiju standardnog jezika, koja šteti i standardnom i nestandardnim varijetetima, e) promiču ideju o hrvatskome jeziku kao o izrazu samo jednog, a ne raznolikih identiteta, f) neznanstveno postuliraju etimološka značenja i „izvorni“ oblik posuđenih elemenata kao „pravilne“, g) ignoriraju jezičnu produkciju velikog broja govornika i h) kao „rješenja“ nude neovjerene strukture te subjektivne, proizvoljne, nedosljedne i pseudologične analize. Iz navedenih rezultata proizlazi da analizirani „jezični savjetnici“ pružaju neznanstvenu i nerealnu sliku jezika i otežavaju proces učenja te da postoji velika potreba za znanstveno utemeljenim popularnim priručnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb