hrvatski

KRIZA PLODNOSTI

Uspješnost zanošenja ovisna je o nizu čimbenika koji posredno moderiraju donošenje živog i vitalnog djeteta. Unatrag pedesetak godina cijeli slijed parametara koji opisuju reprodukciju i njene ishode u Europi pokazuju silazni trend. Uz biološke odrednice (ovulacija, kvaliteta sjemena, frekvencija koitusa, stopa oplodnje, spontani gubitak trudnoće), najbolji demografski pokazatelji plodnosti su stopa živoro|enih dizigotnih blizanaca, stopa ukupnog fertiliteta (total fertility rate, TFR ; Hrvatska 2003: 1, 33) i stopa obnavljanja ženskog stanovništva (Hrvatska 2001:0, 66). Najniži prirodni prirast (PP) Hrvatska je zabilježila 2003. godine (–2, 1). Daljnji negativno eksponencijski trend u smislu broja, dobi i odnosa spolova će se i dalje nastaviti te će u odnosu na 2001., 2031. godine u Hrvatskoj živjeti 17% manje stanovnika. Uzroci nekoć idiopatskog infertiliteta danas su prepoznati u životnoj dobi i čimbenicima koji su sastavnice načina života. Oni podjednako utječu na uspješnost metoda potpomognute oplodnje. Tjelesna težina, pušenje, i dob su značajno povezani s neplodnošću, dok prehrana, tjelesna aktivnost, psihološki stres, kofein i alkohol u većoj ili manjoj mjeri utječu na zdravlje i posredno na reprodukcijsku sposobnost. Rastuća životna dob u kojoj žena zanosi učetverostručuje rizik za neplodnost te za 50% povisuje perinatalni mortalitet kao jedan od značajnih pokazatelja zdravstvene skrbi uopće.

plodnost; obnavljanje stanovni{;tva

nije evidentirano