hrvatski

Precjenjivanje vlastitog znanja kao indikator lažiranja odgovora u upitnicima ličnosti

U posljednjih desetak godina predloženo je nekoliko novih metoda za detektiranje pojedinaca koji lažiraju odgovore u upitnicima ličnosti. Jedna od tih metoda je i upitnik kojim se mjeri precjenjivanje vlastitog znanja (Paulhus i dr., 2003 ; Bing i dr. 2011). Precjenjivanje vlastitog znanja odnosi se na sklonost pojedinaca da precijene svoju upoznatost s postojećim pojmovima, kao i da tvrde kako su upoznati s pojmovima koji u stvarnosti ne postoje (tzv. lažni, izmišljeni pojmovi). Pojedinci koji tvrde da su im izmišljeni pojmovi poznati zapravo lažiraju svoje odgovore, a za pretpostaviti je da će isti pojedinci lažirati svoje odgovore i u upitniku ličnosti kad su za to motivirani (npr. u selekcijskim situacijama). Polazeći od te pretpostavke u ovom smo istraživanju provjerili mogu li različite mjere pristranosti u precjenjivanju vlastitog znanja poslužiti kao indikatori lažiranja odgovora u upitnicima ličnosti. Precjenjivanje vlastitog znanja mjerili smo pomoću upitnika opće informiranosti koji sadrži 150 čestica iz 10 različitih područja informiranosti (npr. povijesna imena i događaji, knjige i pjesme, umjetnost…), a njih 20% odnosi se na izmišljene pojmove. Tako konstruirani upitnik, zajedno s petfaktorskim upitnikom ličnosti i integriranim skalama socijalno poželjnog odgovaranja primijenili smo na prigodnom uzorku studenata (N=145) u simuliranoj selekcijskoj situaciji kojom je potaknuto lažiranje odgovora. Osim u selekcijskoj situaciji, upitnik ličnosti primijenjen je i u standardnoj situaciji ispunjavanja upitnika kojom se potiče iskreno odgovaranje. Budući da je upitnik ličnosti primijenjen na istim ispitanicima u obje situacije mogli smo izračunati direktne mjere stupnja lažiranja odgovora na pojedinim dimenzijama ličnosti. Direktne mjere lažiranja, izražene kao rezidualni rezultati dobiveni nakon parcijalizacije varijance povezane s iskrenim odgovaranjem, predstavljale su kriterijske mjere za validaciju različitih indeksa pristranosti u precjenjivanju vlastitog znanja. Povezanost pojedinih indeksa pristranosti s rezidualnim rezultatima kao kriterijskim mjerama lažiranja provjerena je korelacijskim i regresijskim analizama. Suprotno očekivanjima, ishodi provedenih analiza nisu podržali polaznu pretpostavku da će mjere pristranosti u precjenjivanju vlastitog znanja predstavljati valjane indikatore individualnih razlika u lažiranju odgovora u upitniku ličnosti.

pretjerivanje u vlastitom znanju; lažiranje odgovora; upitnici ličnosti

nije evidentirano