hrvatski

Bistra, monografija

Bistra se smjestila na zapadne obronke Zagrebačke gore, od Sljemena, od grada Zagreba na istoku do lijeve obale rijeke Krapine na zapadu. Dugo je pripadala kotaru Stubica, a od 1955. do 1991. Zaprešiću. Kao samostalna općina ustrojena je 1995. godine. Danas Općina Bistra obuhvaća šest naselja: Bukovje Bistransko, Donju Bistru, Gornju Bistru, Novake Bistranske, Oborovo Bistransko i Poljanicu Bistransku. U prošlosti su Bistri pripadao i Jablanovec i Ivanec Bistranski, danas unutar Grada Zaprešića. Prema popisu iz 2011. godine Općina Bistra s okolicom ima ukupno 6632 stanovnika. Najstariji spis u kojem se Bistra spominje datira iz davne 1209. godine. U ispravi kralja Andrije spominju se imanja Lubenik, Poljanica i Bistra te crkva sv. Nikole. Godine 1334. Spominje se i Župa Bistra, jedna od najstarijih župa Zagrebačke nadbiskupije. U srednjem vijeku, sve do 15. Stoljeća, Bistra je bila vlasništvo obitelji Aka, odnosno nalazila se unutar Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Ono će do kraja 17. stoljeća doživjeti potpunu vlasničku preobrazbu zahvaljujući nastanku manjih posjeda, organiziranih kao mala vlastelinstva s novim vlasnicima. Novi vlasnici dolazili su na vlastelinstvo ženidbama, zalogom i darivanjem. Tako su došli Konjski, Patačići, Ratkaji, Erdödy, Oršići, Jelačići i Vojkovići/Vojkffy. Sredinom 17. stoljeća nekada jedinstveno Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo imalo je oko 80 dijelova. Potkraj stoljeća u Bistru kao jedan od vlasnika posjeda dolazi obitelj Oršić. Podmaršal Krsto II. Oršić-Slavetićki (1718.–1782.) izgradio je nakon umirovljenja na sjevernim obroncima Medvednice u Gornjoj Bistri u razdoblju od 1770. do 1775. godine jednokatni barokni dvorac. Sve do sredine 19. stoljeća dvorac je bio vlasništvo Oršića. Godine 1862. kupuje ga francuski emigrant Henri Carion. Nakon njega, dvorcem upravlja njegova kćer Mariedonna. Carioni su bili vlasnici dvorca sve do početka Drugog svjetskog rata, kada je prešao u ruke Franje Kolara, poduzetnika iz Zagreba, u čijem je vlasništvu bio do 1945. Tada prelazi u državne ruke i postaje prvo dom za siromašnu i bolesnu djecu, a potom Bolnica za kronične dječje bolesti. Za vrijeme Henrija Cariona u Bistru su došli trapisti prognani iz Francuske, koji su 1882. godine zakupili dio njegova imanja i staru Oršićevu zgradu pretvorili u samostan. Današnja crkva sv. Nikole podignuta je 1631. godine, a sagradio ju je barun Ivan Moscon. Uz crkvu je izgrađen župni dvor, a od 1803. i groblje. Za poznavanje bistranske povijesti najviše dugujemo župniku Jakovu Cerovskom i njegovim nasljednicima, koji su od 1848. godine u župnu Spomenicu bilježili sve što se događalo u kraju. Župa Bistra ima tri područne i jednu dvorsku kapelu. Godine 1865. izgrađena je kapela sv. Roka u Novakima, a 1854. obnovljena i proširena kapela sv. Ivana u Jablanovcu. Najstarija i najmanja kapela sv. Vendelina izgrađena je 1761. u Donjoj Bistri, a 1774. unutar dvorca u Donjoj Bistri kapela sv. Josipa. Do 1838. u Župi nije bilo škole. Školstvo je započelo tek osnutkom škole u Poljanici. Školska zgrada završena je 1843. godine, a nastava je počela tek 1848. jer se nije mogao izabrati učitelj. Nova školska zgrada u Poljanici sazidana je 1878. godine i nastava se održavala sve do 1966. godine. Godine 1903. sagrađena je i škola u Jablanovcu, a 1934. područna u Gornjoj Bistri. Godine 1966. otvorena je nova škola u Poljanici, koja djeluje i danas. Budući da je ovaj kraj pretežito seljačkog karaktera, industrija prodire tek početkom 20. stoljeća. Željeznica je došla 1886. Postaja je bila na putu prema Pojatnu i zvala se Pušća-Bistra. Godine 1900. u Bistri je počela raditi prva pilana, potom i vapnara, građevinskih poduzetnika Grahora i Kleina u Ivancu. Godine 1902. osnovana je Vjeresijska udruga za unapređenje poljoprivrede, a 1903. Hrvatska seljačka zadruga. Oko 1934. počinje djelovati i stočarska udruga. Poljoprivredno prosvjećivanje započinje 1928. politikom HSS-a i osnutkom Seljačke sloge (1926.), a poljoprivredne zadruge razvijaju se nakon rata 1945. godine. Jedina tvornica koja je desetljećima utjecaj na gospodarski rast je Ljevaonica obojenih metala Strojar u Gornjoj Bistri, utemeljena 1961. godine te uz nju kamenolom (1952.). Poštanska postaja uvedena je u sklopu dvorca Gornja Bistra 1848., a prva telefonska linija sa Zagrebom u rujnu 1913. Što se tiče društvenog života, prva je društva, naravno, pokrenula crkva. Osnivala je razna religiozna društva, svetačke patronate, bratovštine. U političkom životu između dva rata na bistranskom je području prevladavala Hrvatska seljačka stranka. Bistru je posjetio 25. ožujka 1928. Stjepan Radić kako bi sa suprugom Marijom kumovao novom zvonu na crkvi sv. Nikole, oduzetom za vrijeme Prvog svjetskog rata te tom prigodom održao govor pred crkvom u Poljanici. Iako su između dva svjetska rata prilike bile vrlo teške – uvedena je diktatura, vladala je gospodarska kriza, ipak se na društvenom planu nešto učinilo. Izgrađena je škola i osnovana su neka kulturna društva: Pjevački zbor Grozd (1927.) i Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra (1937.). Završetkom Drugog svjetskog rata započinje razdoblje obnove ovog kraja. Počinje asfaltiranje putova, kojima se poboljšava prometna povezanost sa Zagrebom i Zaprešićem i gradi se vodovod. Intenzivno se ulaže u infrastrukturu i u kućanstva se uvodi električna energija. Grade se društveni domovi kao kulturni centri. Osnovane su i druge institucije: zdravstvena ambulanta (1954.), veterinarska ambulanta (1956.), mjesni ured (1965.) i dr. Uvode se redovite autobusne linije sa Zagrebom (1962.). Raznovrstan je i društveni život Osnivaju se razne udruge građana, kulturne, sportske. Do osamdesetih godina sagrađen je dječji vrtić i sportski centar. Iako bistranski kraj devedesetih godina nije bio u neposrednoj ratnoj opasnosti i nije trpio neprijateljska razaranja, u obrani domovine Bistrani s okolicom dali su mnogo dragovoljaca. Bistrani su bili uključeni u satniju „Ban Josip Jelačić“ 164. brigade HV-a. Iz Bistre i okolice poginulo ih je četvero. Od 1995. i formiranja Općine do danas, za članove Općinskog vijeća uglavnom se biraju članovi Hrvatske demokratske zajednice, a na čelu Općine već je Krešimir Gulić (od 1995.). U razdoblju od 1990. do 2013. mnogo je učinjeno u komunalnom gospodarstvu, puno se uredilo i izgradilo, provedena je plinofikacija Općine, proširenje vodovodne i kanalizacijske mreže i drugo. Danas na njezinu području djeluju i brojne udruge, a svakim se danom osnivaju i nove. Uz bogatu folklornu baštinu, popijevke, nošnje, običaje i jezik, Bistra i okolica danas se diče i raznim sportskim događajima, od kojih je najvažniji Svjetski ženski i muški SKI kup Snježna kraljica.

Bistra; povijest; kultura

nije evidentirano