hrvatski

Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada

Žene s invaliditetom su izložene rodnoj i tjelesnoj deprivaciji te predstavljaju višestruko ugroženu populaciju. Stoga, možemo govoriti o dvostrukoj diskriminaciji koja determinira marginaliziran položaj žena s invaliditetom. Me􀃿utim, u kontekstu tržišta i rada, žene s invaliditetom se profi liraju kao nepoželjna ili nepreferirana radna snaga zbog 􀃾ega diskutiramo o terminu trostruke diskriminacije koja proizlazi iz njihovih fi zi􀃾kih (invaliditet), rodnih (žene) i ekonomskih (žene s invaliditetom na tržištu rada) faktora. U perspektivi patrijarhalnih predrasuda, institucionalne nesenzibilnosti i njihove nedostatne vidljivosti u needuciranoj sferi javnosti, generira se društvena isklju􀃾enost žena s invaliditetom na tržištu rada. Nezaposlenost žena s invaliditetom je konstanta u svjetskim i lokalnim okvirima zbog 􀃾ega je na globalnom djelu feminizacija siromaštva. Njihova nemogu􀃼nost aktivne društvene participacije je produkt neadekvatnog društvenog sustava s neartikuliranom mrežom suradnje izme􀃿u države, institucija te udruga za potporu i poticaj žena s invaliditetom. Žene s invaliditetom su prisiljene na slabije pla􀃼ene, spolno selektirane sektore rada, a tradicionalni seksisti􀃾ki obrasci pri zapošljavanju potvr􀃿uju trostruku marginalizaciju i dugoro􀃾no odga􀃿aju perspektivu ujedna􀃾enih društvenih šansi i mogu􀃼nosti žena i muškaraca, naro􀃾ito osoba s invaliditetom. Iz tih se razloga name􀃼e potreba za aktivnom politikom koja 􀃼e kroz fl eksibilne programe artikulirati radnu poziciju žena s invaliditetom na tržištu rada jer je progresivna ekonomska integracija nedovoljno iskorištene radne snage žena s invaliditetom od višestruke društvene koristi.

žene s invaliditetom; dvostruka diskriminacija; trostruka diskriminacija; društvena isklju􀃾enost; feminizacija siromaštva

nije evidentirano