hrvatski

Odnos akademske kompetencije, problema u ponašanju i subjektivne dobrobiti kod adolescenata u dječjim domovima

Tradicionalna istraživanja bila su usmjerena na (ne)postojanje problema u ponašanju kao indikatora razvojnih ishoda adolescenata, dok ona novijeg datuma sveobuhvatnije sagledavaju različita područja razvoja uzimajući u obzir pokazatelje subjektivne dobrobiti, te kompetencijama na različitim područjima. Upravo će akademska kompetencija (operacionalizirana kroz školski uspjeh i odnos prema školi) biti u fokusu ovog rada, pri čemu će se utvrđivati njen odnos s ostalim indikatorima ishoda. Cilj ovog rada je ispitati odnos navedenih indikatora i akademske kompetencije kod adolescenata smještenih u dječje domove. Izvor podataka o adolescentima bili su njihovi odgajatelji. Riječ je o cjelokupnoj populaciji adolescenata (N = 200) od 14 do 18 godina, smještenih u 16 dječjih domova. Korišteni su instrumenti: Upitnik o akademskoj kompetenciji ; Procjena ponašanja djeteta (Achenbach, 1991), Skala subjektivne sreće (Lyubomirsky i Lepper, 1999). Za obradu podataka korištene su korelacijska i diskriminacijska analiza. Rezultati ukazuju kako je školski uspjeh povezan samo s eksternaliziranim problemima i to slabom korelacijom (-0.22). Provedene četiri diskriminacijske analize rezultirale su s jednom značajnom diskriminacijskom funkcijom za svaku analizu. Varijabla eksternalizirani problemi u ponašanju identificirana je kao ona koja s negativnim predznakom najviše definira sve diskriminacijske funkcije. To ukazuje da ispitanici koji manifestiraju eksternalizirane probleme u ponašanju imaju slabiju akademsku kompetenciju, odnosno lošiji školski uspjeh i odnos prema školi.

akademska kompetencija; problemi u ponašanju; subjektivna dobrobit

nije evidentirano