hrvatski

Privlačno-odbojne sile: Boškovićevo otkriće?

Pojam sile u novovjekovnoj znanosti ima svoje porijeklo u antičkim filozofskim promišljanjima. Postojale su filozofske rasprave o uzrocima. Najpoznatija je od njih ona Aristotelova teorija teorija četoriju uzroka. Znanost novoga vijeka u središte je stavila Aristotelov djelatni uzrok koji je postao istoznačnica za silu, a taj je pojam postao središnja točka klasične mehanike nakon što je Newton "aksiomatizirao" tu znanost. Njegov zakon gravitacije ili privlačne sile ostao je vrijediti kao univerzalni zakon u svemiru. Newton je spomenuo odbojnu silu, ali je o njoj malo kazao. Njegovi sljedbenici posvetili su joj više pozornosti, ali su sve te rasprave bile u sjeni zakona gravitacije. Ruđer Bošković je prvi raikalno odstupio od Newtonova zakona gravitacije time što je uveo odbojnu silu koja djeluje na malim udaljenostima među česticama tvari. Njegov koncept privlačno-odbojne sile ne predstavlja dvije sile, kako se to shvaćalo u dotadašnjoj tradiciji, nego samo jednu jedinu privlačno-odbojnu silu kojom su se mogle tumačiti sve pojave u prirodi. To je prvi slučaj u znanosti da se sve pojave objašnjavaju samo jednim zakonom. U radu se raspravlja o tome kako je uveden pojam odbojne sile te kako ga je Bošković poopćio i tako prevladao prijašnji dualizam sila. Pokazuju se neopravdane tvrdnje da su neki drugi došli prije Boškovića do razrađene teorije privlačno-odbojnih sila. Iz te su teorije izrasli neki novi koncepti u suvremenoj znanosti koji izravno vuku korijen iz Boškovićeve teorije prirodne filozofije. Naglašava se da ta teorija nije nastala na osnovi eksperimentalnih poticaja, nego je to bila prije metafizička teorija.

Isaac Newton, odbojna sila, Gowin Knight, privlačno-odbojna sila, Boškovićev zakon sila, Boškovićeva krivulja sila

nije evidentirano