Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 741972

Beskonačna djeljivost i konačnost spoznaje u Boškovića


Girardi-Karšulin, Mihaela
Beskonačna djeljivost i konačnost spoznaje u Boškovića // Filozofija Ruđera Boškovića. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija održanog 4. studenog 2011. na Filozofskom fakultetu DI u Zagrebu / N. Stanković, S. Kutleša , I.Šestak (ur.).
Zagreb: Filozofsko-teološki institut DI u Zagrebu, 2014. str. 135-142


Naslov
Beskonačna djeljivost i konačnost spoznaje u Boškovića
(Infinite Divisibility and Finite Knowledge in Bošković)

Autori
Girardi-Karšulin, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Filozofija Ruđera Boškovića. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija održanog 4. studenog 2011. na Filozofskom fakultetu DI u Zagrebu

Urednik/ci
N. Stanković, S. Kutleša , I.Šestak

Izdavač
Filozofsko-teološki institut DI u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
135-142

ISBN
978-953-231-140-2

Ključne riječi
Kontinuitet, beskonačna djeljivost, konačnost spoznaje
(Continuity, infinite divisibility, finite knowledge)

Sažetak
Pojam beskonačne djeljivosti prostora i vremena Bošković nikako ne dovodi u pitanje i smatra ju dokazanom na geometrijski i metafizički način. Ako se nekome beskonačna djeljivost čini neuvjerljivom, svodi to Bošković na "djetinju predrasudu" što zapravo predstavlja "predrasudu" prirodnog nazora na svijet – dakle ono što doživljavamo prije ili mimo poznavanja znanstvenih činjenica.Nasuprot tome ono realno sagledava Bošković kao sastavljeno iz najmanjih nedjeljivih dijelova.Problem predstavlja mjerenje onog realno opstojećeg koje pretpostavlja beskonačnu djeljivost prostora i vremena. Kad Bošković kaže: mjerenje, to, mislim, trebamo shvatiti kao primjenu matematike (primjenu ideje beskonačne djeljivosti prostora i vremena) na ono realno. Nezavisno od pojma beskonačne djeljivosti koji je dokazan (ali kao matematički i metafizički pojam), ovdje se Boškoviću javlja problem (ne subjektivni, nego objektivno spoznajni – dakle subjektni) točnog uspoređivanja onog realnog mjerilom – jednako mjerilom prostora i kao i mjerilom vremena. Svakako ta poteškoća ne navodi Boškovića da odustane od mjerenja (primjene matematike na ono realno) ali on konstatira da se mjerenjem uvijek može utvrditi samo aequalitas, a da se nikada mjerilom ne može utvrditi istost mjerenog i mjere. Poteškoću, međutim ne stvara, niti ono realno za sebe, niti ono matematičko-metafizičko za sebe, nego problem mogućnosti primjene matematičke ideje (beskonačne djeljivosti) na ono realno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1100 - Grisogono i Petrić – dva svijeta renesansne filozofije (Mihaela Girardi-Karšulin, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mihaela Girardi-Karšulin, (20353)