hrvatski

Geografski i demogeografski identitet

Teorijsko-koncepcijska problematika znanstvene monografije logičan je autorski izbor nakon dugogodišnjeg promišljanja, razmatranja i razvijanja spoznaje, objavljenih teorijskih i empirijskih radova, održanih znanstveno-stručnih i javnih predavanja, brojnih vođenih rasprava, selektiranja i razmatranja domaće i strane literature i spoznaje kako je geografski predmetni i metodološki identitet u stručnom, znanstvenom, obrazovnom i javno-društvenom sustavu relativno neprepoznatljiv, neodređen i nedovoljno valoriziran, obzirom na njegovo objektivno značenje u razumijevanju složene prostorne stvarnosti. Sukladno tome monografija je koncepcijski i načelno uvodno postavljena kroz razmatranje teorijskog okvira, predmeta interesa, geografiji svojstvenih metoda i tehnike rada, principe selektiranja i korištenja radova (u okviru poglavlja dosadašnja istraživanja) te kroz razmatranje zadataka, ciljeva i osnovnih hipoteza, čineći tako jedinstveni pristupni i predmetni sustav usmjeravanja istraživanja i potvrđivanja rezultata promišljanja kroz zakonitosti, definicije, opće i prostorne modele i ukupni, pojedinačni i pojmovni geografski identitet. Teorijski okvir razmatranja vezan je za samu bit geografije, tj. za filozofsko određenje njezinog bitka, kroz postojanost, opstojnost, sadržajnost, misaoni okvir, spoznaju itd., obzirom na složenost svega što bi geografija trebala razmatrati, spoznavati i predviđati iz odnosa prirode i društva u prostoru na Zemljinoj površini. Zato promišljanje u okviru teorijskog koncepta, geografiju identificira kao svojevrsnu filozofiju i logiku prostora, a njezine se discipline u okviru takvog identiteta izdvajaju prema jačini uvjetovanosti.

Geografija ; demogeografija ; identitet ; predmet istraživanja ; metodološki sustav ; definicije

nije evidentirano