hrvatski

Višejezičnost kao odgojno-obrazovni cilj – pitanja razvoja kurikula iz glotodidakticke perspektive

S obzirom na višejezičnost kao odgojno-obrazovni cilj i kao društvenu realnost u europskom je okruženju u području jezične politike i glotodidaktike razvijeno više različitih pristupa planiranju jezičnog obrazovanja i razvoju kurikula za redovno školstvo. Pritom se kao dvije oprečne paradigme mogu identificirati tradicionalni aditivni i noviji kurikulski/integrirani pristup poticanju i razvoju višejezičnosti učenika. Dok se aditivni pristup temelji na konsekutivnom i pretežito izoliranom razvoju monolingvalnih kompetencija u svakom novom jeziku u slijedu učenja jezika, kurikulski pristup održavanje i razvoj jezičnog repertoara učenika sagledava u cjelini uspostavljajući poveznice između predmeta jezično-komunikacijskog područja, a u svom jačem obliku i povezivanjem jezičnih i nejezičnih predmeta. U ovu drugu skupinu pristupa ubrajaju se različiti kurikulski koncepti kao npr. objedinjeni jezični kurikul, kurikul višejezičnosti te razvoj kurikula za pluralno jezično i(među)kulturno obrazovanje Vijeća Europe. Ti se koncepti temelje na cjelovitom poimanju jezičnog obrazovanja koje za cilj ima orijentaciju na učenika i učinkovitiji razvoj učeničkih jezičnih repertoara. Polazeći od te dvije paradigme jezičnog obrazovanja, prilog se bavi pitanjem koja je paradigma zastupljena na kurikulskoj razini u hrvatskom školstvu. U tu se svrhu predstavljaju rezultati poredbene analize aktualnih nastavnih programa za osnovnu školu za hrvatski i za strane jezike (2006.) te analize jezično-komunikacijskog područja Nacionalnog okvirnog kurikuluma (2011.) u dijelu osnovnoškolskog obrazovanja. Rezultati istraživanja pokazuju da na kurikulskoj razini dominira aditivni pristup jezičnom obrazovanju. Na toj se osnovi razmatraju mogućnosti za prevladavanje tradicionalnog pristupa jezičnom obrazovanju kojima bi se kurikulski pristup povezao s okvirnim uvjetima za razvoj višejezičnosti učenika u hrvatskom školskom sustavu. Posebno se naglašava nužnost sveobuhvatnog planiranja jezičnih kurikula i revizije kurikulskih dokumenata u smjeru horizontalnog i vertikalnog koordiniranja jezičnih predmeta.

višejezično i interkulturalno obrazovanje; analiza kurikula; razvoju kurikula

nije evidentirano