hrvatski

Suvremena hrvatska glazba: Pokušaj estetičkog određenja

Suvremena hrvatska glazba ovdje se uglavnom promatra kao nova hrvatska glazba, uzimajući u obzir neke rasprave o posebnom odnosu između tradicije i inovacija u 20. stoljeću, tj. različite prijedloge periodizacije, naročito pod utjecajem Muzičkog biennala Zagreb, međunarodnoga festivala suvremene glazbe koji je započeo 1961. Pod utjecajem tih inovacija sama je tradicija poprimila posve nov izgled. A to zahtijeva analizu odrednica toga novog izgleda, naročito kroz odnos između folklorne građe i te tradicije (predlaže se osam paradigmatičkih slučajeva), onda s obzirom na obilnu količinu novih glazbeno-scenskih djela skladanih zadnja dva desetljeća, koja pak otkrivaju karakterističan odnos prema posve različitim književnim izvorima koji su poslužili kao libreta, i  konačno  s obzirom i na posvemašnju različitost stilova i tehnika kod mlađe generacije hrvatskih skladatelja (rođenih između 1971. i 1981). Kada bi se pisala knjiga o suvremenoj hrvatskoj glazbi, onda bi se ona trebala temeljiti na subjektivnu izboru paradigmatičnih skladatelja i njihovih skladbi jer se hrvatska suvremena glazba ne može tretirati kao čvrsta cjelina.

suvremena hrvatska glazba; estetika

nije evidentirano