hrvatski

Zvuk - znak - glazba. Rasprave oko glazbene semiografije

Ova knjiga, koja sadrži sedam poglavlja (1: "Zapis je glazba? Doprinos aktualizaciji jednog samo prividno zastarjelog protuslovlja" ; 2: "Kakvo glazbeno djelo predstavlja Zbirka kamenova Johna Cagea? Doprinos determinaciji djela u eksperimentalnoj glazbi" ; 3: "Sredstvo za kontrolu procesa glazbene semioze u neverbalnom znakovnom sustavu: partitura za slušanje Ligetieve Artikulacije Rainera Wehingera" ; 4: "Grafička notacija ili glazbena grafika? Nenotacionalni znakovni sustavi u Novoj glazbi i njezin multimedijalni, intermedijalni, proširenomedijalni i miješanomedijalni karakter" ; 5: "Vrijeme kao doprinos determinaciji djela u Novoj glazbi. O jednom aspektu glazbene kronemike" ; 6: "Glazba kao tekst. O nekim dodirima i mimoilaženjima teorije jezika, znanosti o književnosti i znanosti o glazbi" ; 7: "O semiografijskim problemima u Novoj glazbi 20. stoljeća"), opsežnu literaturu (276 bibliografskih jedinica), te kazala imena i pojmova, Gligovo je dubinsko istraživanje semiografijskih pitanja koje se ne ograničava samo na ispitivanje jednoznačnosti notacije nego i na status glazbenoga djela, na stvaranje značenja iz neverbalnih znakovnih sustava, na razne stupnjeve glazbene grafije, na mogućnosti primjene glazbene kronemike i na interdisciplinarno prožimanje teorije jezika, znanosti o književnosti i glazbene semiografije. Knjiga je nastala na temelju najnovijih istraživanja u svijetu i vrijedan je doprinos ionako rijetkoj literaturi o glazbenoj semiografiji. 2000. je nagrađena nagradom "Josip Juraj Strossmayer" HAZU i ZV za humanističke znanosti. "Semiografija je semiotika notacijskih sustava 'Ona istražuje note kao znakovne sustave koji ... upućuju na akustičke zvukove'(Winfried Nöth). Istraživački zadatak te posebne semiotičke discipline ukazuje na specifične probleme koji pred njom iskrsavaju kada je riječ o novoglazbenoj notaciji koju je teško prihvatiti kao jednoznačan znakovni sustav, pogotovo s obzirom na referencijalnost notacijskih znakova spram zvuka koji, kao 'akustičkih znak', postaje glazba. Studije u ovoj knjizi nastajale su od sredine osamdesetih godina. Glavnina njih je objavljenja na engleskom i/ili njemačkom jeziku. Verzije koje se ovdje objavljuju nisu, međutim, puki prijevodi na hrvatski jezik, nego uglavnom ´obrade´ u duhu hrvatskog jezika i prilagođene našoj čitateljskoj publici" (N. Gligo - iz predgovora knjizi)

glazba; notacija; semiotika

nije evidentirano