hrvatski

Antidepresivi u kliničkoj praksi

Depresija se sve češće javlja u modernoj populaciji i čini velik javnozdravstveni problem. Svaka sedma osoba ima šansu da oboli od depresije tijekom svojeg života. Značajnu ulogu u nastajanju depresije čine monoamini, ponajprije serotonin, noradrenalin i dopamin. Antidepresivi su lijekovi kojima, djelovanjem na monoaminski sustav, možemo smanjiti jačinu i učestalost depresivnih simptoma s ciljem ozdravljenja i smanjenjem relapsa. Antidepresive dijelimo obzirno na njihovo djelovanje na monoaminski sustav, tako u kliničkoj praksi razlikujemo tricikličke antidepresive (TCA), inhibitore monoaminooksidaze (MAOI), inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI), inhibitore ponovne pohrane noradrenalina (NRI), inhibitore ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI), inhibitore ponovne pohrane noradrenalina i dopamina (NDRI), noradrenergičke i specifične serotonergičke antidepresive (NASSA), multimodalne antidepresive, agoniste melatoninskih receptora i antagoniste 5-HT2C receptora i modulatore unosa serotonina. Zbog pogodnog djelovanja i malog broja nuspojava, danas se najviše koriste SSRI. Osim u liječenju depresije, antidepresive možemo koristiti i u terapiji anksioznih stanja, u bipolarnom afektivnom poremećaju, shizofreniji, poremećajima osobnosti, PTSP-u, fobičnim poremećajima, opsesivno-kompulzivnom poremećaju, palijativnoj skrbi, kroničnoj boli. Moramo obratiti pozornost prilikom davanja antidepresiva djeci i starijima zbog razlike u farmakokinetici, mogućim komorbiditetima i nuspojavama s drugim lijekovima. Antidepresivi su danas među najpropisivanijim lijekovima i osobito je važno da znamo njihovo djelovanje i nuspojave.

antidepresivi; depresija; anksiozni poremećaj

nije evidentirano