hrvatski

Procjena kvalitete propisivanja lijekova osobama starije životne dobi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj

Sažetak Uvod. Prevalencija potencijalno neprimjerenog propisivanja lijekova u starijih je visoka. Neprimjereno propisivanje povezano je s većim rizikom od razvoja neželjenih reakcija, povećava morbiditet, mortalitet, te ukupne troškove u zdravstvu. Fiziološke promjene u procesu starenja utječu na farmakokinetske i farmakodinamske osobine lijekova. Procjena kvalitete propisivanja može se utvrditi primjenom validiranih protokola. Cilj. Cilj istraživanja bio je ocjeniti kvalitetu propisivanja lijekova starijim osobama na razini primarne zdravstvene zaštite, analizom podataka elektroničke baze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), testiranjem protokola prilagođenom hrvatskom tržištu lijekova, autora Mimice Matanović i Vlahović Palčevski. Metode i materijal. Analizirani su podaci o propisanim lijekovima za osobe starije od 65 godina kojima je propisano više od 5 različitih lijekova istovremeno. Strukturiranim anonimnim upitnikom ispitani su stavovi i znanja liječnika opće medicine o propisivanju lijekova u Primorsko goranskoj županiji (PGŽ). Rezultati. Prevalencija neprimjerenog propisivanja iznosila je 31% za lijekove s nepovoljnim odnosom rizika i koristi (muški 43, 03%, žene 24, 73%, p < 0, 001, OR =2, 3 (95% CI 2, 2-2, 4), Najčešće propisani neprimjereni lijekovi bili su dugodjelujući benzodiazepini (20%), metildigoksin (10, 2%), doksazosin i moksonidin (4%), amiodaron (3%). Najčešće propisani lijekovi koje treba izbjeći uz određenu dijagnozu bili su dugodjelujući benzodiazepini kod depresije (7, 3%), te NSAR kod osteoartritisa (6, 1%). Više od petine potencijalnih interakcija uključivali su kombinaciju diuretika i NSAR (22, 4%), kombinaciju ACE inhibitora i nadomjestka kalija (21, 4%), te kombinaciju antihipertenziva i NSAR. Zaključak. Prevalencija neprimjerenog propisivanja bila je visoka. Kontinuirana edukacija o propisivanju lijekova može utjecati na poboljšanje kvalitete života starijih osoba. Primjenom jednostavnog hrvatskog protokola u svakodnevnom radu liječnika opće medicine moguće je optimizirati liječenje starijih.

stariji; propisivanje; kvaliteta

nije evidentirano