hrvatski

Zaštita krumpira od korova

Krumpir se u Hrvatskoj tradicionalno uzgaja u kontinentalnom ali i u priobalnom području i na otocima. Najčešće ga uzgajamo sadnjom u humke. Rjeđe u ravno. Kultivacijom na razne načine, naročito zakašnjelom, možemo štetiti formiranju gomolja što može utjecati na prinos. Iako je krumpir relativno dobar kompetitor, jaka zakorovljenost znatno utječe na prinos i veličinu gomolja. Prinos je u direktnoj ovisnosti s vremenom nicanja korova. Ranonicajući nesuzbijeni korovi jako utječu na prinos. Korovi također utječu na veličinu gomolja ali ometaju i njihovo vađenje. U posljednje vrijeme borba protiv korova sve više se svodi na primjenu herbicida. Korovi trajnice osjak, slak, štavelj i pirika velik su problem. Jednogodišnje trave muhari i koštan kao i jednogodišnje širokolisne vrste: loboda, šćir, dvornici, ambrozija, crna pomoćnica čest su korov u krumpiru. Zemljišni rezidualni herbicid metribuzin najviše se koristi. Slične učinke postiže i linuron. Redovito se koriste u kombinacijama s pendimetalinom ili dimetenamidom. Ostali pre-em herbicidi manje se koriste. Od post- emergence herbicida protiv širokolisnih jednogodišnjih korova koristi se bentazon. Rimsulfuron djeluje na obje skupine korova. Suzbija i neke trajnice. Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih trava odlično djeluju svi ariloksifenoksi propionati i cikloheksandioni.

krumpir; korovi; pre-emergence herbicidi; post-emergence herbicidi

nije evidentirano