Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 739693

Mogućnost suzbijanja korova u uljnoj buči


Ivanek Martinčić, Marijana; Ostojić, Zvonimir; Barić, Klara; Goršić, Matija
Mogućnost suzbijanja korova u uljnoj buči // Zbornik sažetaka 56. seminara biljne zaštite / Cvjetković Bogdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2012. str. 29-30 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Mogućnost suzbijanja korova u uljnoj buči
(The possibility of controlling weeds in oil pumpkin)

Autori
Ivanek Martinčić, Marijana ; Ostojić, Zvonimir ; Barić, Klara ; Goršić, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 56. seminara biljne zaštite / Cvjetković Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2012, 29-30

Skup
56. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.-11.02.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Uljna buča; korovi; fitotoksični učinak; herbicidni učinak; s-metolaklor; kizalofop-p; cikloksidim
(Oil pumpkin; weeds; phytotoxic effects; herbicidal effects; s-metolachlor;)

Sažetak
Uljna buča ima dugu tradiciju uzgoja u Hrvatskoj. Ipak, nakon dugoga razdoblja zapostavljenosti, tek posljednjih godina možemo govoriti o revitalizaciji njezinoga uzgoja. Procjenjuje se da se danas uzgaja na oko 4500 ha, a može se očekivati da će s trendovima zdrave prehrane potražnja za bučinim sjemenkama i bučinim uljem, kao namirnicama s potvrđenim povoljnim djelovanjem na ljudsko zdravlje, rasti. Uljna buča je toploljubiva kultura iz porodice tikvenjači koja se uzgaja u rijetkom sklopu s razmakom redova od 140 cm ili čak i više. Kao takav, usjev uljne buče pruža povoljne uvjete za razvoj mnogih širokolisnih i uskolisnih, jednogodišnjih i višegodišnjih toploljubivih korova kao što su loboda, oštrodlakavi šćir, pelinolisni limundžik, dvornici, teofrastov mračnjak, sitnocvjetna konica, crna pomoćnica, obični koštan, muhari, ljubičasta svračica, prosa, slak, osjak, poljski ostak, pirika, prstasti troskot, divlji sirak itd. Naša istraživanja su dokazala da zakorovljenost negativno djeluje na broj, prinos i prosječnu masu plodova, a zakorovljenost tijekom cijele vegetacije smanjuje prinos sjemena u prosjeku za gotovo 50%. Zbog širokog razmaka redova i sporijeg početnog rasta, korovi najviše konkuriraju uljnoj buči u prvom dijelu vegetacije, a kritično razdoblje zakorovljenosti uz prihvatljivi gubitak prinosa od 5% proteže se, prema našim istraživanjima, između 18. i 31. dana nakon nicanja. Trajanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti ovisi o uvjetima uzgoja i bit će to kraće što su uvjeti uzgoja za uljnu buču povoljniji. Tako će u optimalnim uvjetima za uljnu buču biti dovoljno i jednokratno okopavanje oko trećeg tjedna nakon nicanja uljne buče. Suzbijanje korova herbicidima u uljnoj buči vezano je uz nekoliko problema. Uljna buča spada u tzv. „male kulture“ pa kemijska industrija pesticida ne vidi opravdanost ulaganja u registraciju odgovarajućih sredstava za njih. Osim toga, uljna buča pripada u kulture visoko osjetljive na herbicide, pa je i u svijetu broj herbicida registriranih za njih vrlo ograničen. U Hrvatskoj je tek odnedavna dozvoljena primjena nekih herbicida u usjevu buče proširenjem primjene na male kulture i male namjene. To su Dual Gold EC na osnovi s-metolaklora, Leopard 5 EC na osnovi kizalofopa–p te Focus Ultra na osnovi cikloksidima. U Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, važnim proizvođačima uljne buče, osnovu suzbijanja korova herbicidima predstavlja mikrokapsulirani pripravak Centium CS 36 na osnovi klomazona, a još se koriste pripravci, ovisno o zemlji, na osnovi petoksamida, s-dimetenamida, pendimetalina, s- metolaklora, fluazifop-p-butila i izoksabena. Pripravci na osnovi s-dimetenamida i pendimetalina smiju se primjenjivati samo međuredno uz pomoć štitnika, što ukazuje na moguću fitotoksičnost ovih herbicida za uljnu buču. Fitotoksičnost pendimetalina za uljnu buču dokazali smo i u našim istraživanjima. U uzgoju uljne buče, a pogotovo u onom ekološkom, treba razmotriti i sve druge mogućnosti kontrole korova kao što su slijepa sjetva, upotreba mrtvog ili živog malča itd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA