hrvatski

Hrvatski i engleski jezik u dodiru: hrvatska iseljenička obitelj u Kanadi

Ova disertacija prva je dubinska studija slučaja jedne obitelji u području hrvatsko-engleskog iseljeničkog bilingvizma na primjeru četveročlane hrvatske obitelji koja od 1974. godine živi u Kanadi. Cilj je istražiti sociolingvističke uvjete usvajanja engleskoga kao većinskoga jezika, spregu dvojezičnosti i etniciteta u formiranju individualnog identiteta, aspekte jezičnog nazadovanja u hrvatskom jeziku, socio-psihološke aspekte prebacivanja kodova, jezične modalitete bilingvalnog govornika, jezični konflikt i komunikacijsku divergenciju te ispitaničku jezičnu produkciju. Navedena područja istražuju se metodom polustrukturiranog sociolingvističkog intervjua, metodom promatranja ispitanika te kasnijom analizom transkribiranog korpusa. Kvalitativni pristup omogućio je između ostalih rezultata i nove uvide u 1) proces usvajanja većinskoga jezika u iseljeništvu, 2) različite (unutar)generacijske poglede na spregu etniciteta i povezanog jezika, 3) razlike u održanju, razvoju i nazadovanju u hrvatskome kod govornika generacije 1B, 4) raznolike uzroke iseljeničkog prebacivanja kodova, 5) fenomen nemogućnosti govorničkog održanja jednojezičnog modaliteta i utjecaja nedominantnog na dominantni jezik, 6) konflikte unutar zajednice i s drugim zajednicama koji se ostvaruju kao jezična divergencija, 7) razne oblike jezične transferencije/međujezičnih utjecaja, te 8) inovativne oblike neovisnog jezičnog razvoja. Rad postulira i koncept jezičnog odmagača kao značajan čimbenik u analizi motivacije za postizanje i održanje bilingvalne kompetencije.

jezični kontakt; dvojezičnost; bilingvizam; hrvatsko iseljeništvo; usvajanje engleskog jezika; etnolingvistički identitet; jezično nazadovanje; prebacivanje kodova; jezični modaliteti; jezični konflikt; komunikacijska akomodacija; divergencija; transferencija; međujezični utjecaji; neovisan jezični razvoj; jezični pomagač; jezični odmagač

nije evidentirano