Smrtnost djece u Hrvatskoj u dobi 0-19 godina u razdoblju 1995.-2012. godine (CROSBI ID 619625)
Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Mujkić, Aida ; Ivičević Uhernik, Ana ; Rodin, Urelija ; Meštrović, Julije ; Gereš, Natko
hrvatski
Smrtnost djece u Hrvatskoj u dobi 0-19 godina u razdoblju 1995.-2012. godine
Uvod:Smrtnost djece je jedan od najznačajnijih pokazatelja zdravstvenog stanja populacije. To se posebice odnosi na dojenačku i smrtnost djece u dobi ispod 5 godina. Praćenje smrtnosti djece sastavni je dio ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije, a smanjenje smrtnosti djece ispod 5 godina za dvije trećine do 2015. godine jedan je od ciljeva „Milenijske deklaracije“ Ujedinjenih naroda. Ostvaren je značajan napredak u smanjenju umiranja djece posebice zbog tradicionalnih razloga kao što su opća nebrigu za djecu, loši higijenski uvjeti, neprikladna i nehigijenska prehrana, infektivne bolesti. Danas su vodeći uzroci smrtnosti djece čimbenici povezani s majkom i komplikacijama trudnoće, trudova i porođaja, kongenitalne malformacije, nesreće i maligne bolesti. Cilj: Analizirati smrtnost djece u dobi 0-19 godina u Hrvatskoj u razdoblju 1995-2012.godine. Metode: Analizirani su podaci vitalne statistike Državnog zavoda za statistiku obrađeni od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zbog svojih specifičnosti u uzrocima i stopama smrtnosti izdvojeni su podaci za prvu godinu života. Rezultati: Tijekom prve godine života opća stopa smrtnosti izražena na 100.000 je 1995.godine iznosila 835, a 2012. godine 359. U većini godina su stope smrtnosti muške dojenčadi (954→ 368) iznad stopa smrtnosti ženske dojenčadi (709 →348) u sva tri vodeća uzroka smrtnosti. Vodeći uzroci su: čimbenici povezani s majkom i komplikacijama trudnoće, trudova i porođaja ; prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti ; simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo (uključujući sindrom iznenadne dojenačke smrti). Stope smrtnosti su snižene za sva tri vodeća uzroka smrtnosti. U dobi od 1. do 19. godine života opća stopa smrtnosti izražena na 100.000 je 1995.godine iznosila 39, a 2012. godine 18. U svim godinama su stope smrtnosti za dječake/mladiće (48→ 23) iznad stopa smrtnosti za djevojčice/djevojke (29 →12). Na prvom mjestu uzroka su nesreće/ozljede, a na drugom maligne bolesti kroz cijelo razdoblje. Na trećem mjestu su prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti koje se u pojedinim godinama izmjenjuju s bolestima živčanog sustava. Stope smrtnosti zbog nesreća/ozljeda su snižene s 23 na 9, dok se stope smrtnosti za maligne bolesti kreću oko 4, a za kongenitalne malformacije i živčane bolesti oko 2 s oscilacijama prema godinama. Zaključak: Uzroci smrti djece u nas potpuno odgovaraju slici smrtnosti djece razvijenih zemalja. Ostvarena su značajna sniženja stopa smrtnosti kako u dojenačkom razdoblju tako i nakon njega tijekom djetinjstva. Potrebne su usmjerene intervencije ka daljnjem sniženju stopa smrtnosti djece posebice uzrokovanih izbježivim razlozima kao što su nesreće/ozljede koje su vodeći uzrok smrtnosti nakon prve godine života.
smrtnost; djeca; Hrvatska
nije evidentirano
engleski
Mortality of children aged 0-19 years in Croatia during 1995-2012 period
nije evidentirano
mortality; children; Croatia
nije evidentirano
Podaci o prilogu
99-x.
2014.
nije evidentirano
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Paediatria Croatica
Gagro, Alenka i sur.
Zagreb: Klinika za dječje bolesti
1330-1403
Podaci o skupu
XI. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva.
poster
16.10.2014-19.10.2014
Dubrovnik, Hrvatska