hrvatski

Ratna skloništa u Vukovaru 1991. godine - crtice za povijest Vukovarske bitke

U radu će se, na temelju arhivskih izvora, svjedočanstava sudionika obrane Vukovara te do sada objavljene literature i dokumenata, rekonstruirati, prikazati i pojasniti broj, tipologija, teritorijalni razmještaj i organizacija sustava ratnih skloništa u Vukovaru tijekom ljeta i jeseni 1991. godine. Tipološki gledano, ratna se skloništa u Vukovaru mogu podijeliti u četiri osnovne i najbrojnije skupine: (1) izgrađena i uređena atomska skloništa, (2) podrumi i sutereni u tvorničkom kompleksu „Borovo“, (3) stari podrumi u vukovarskim prapornim/lesnim naslagama te (4) podrumi u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama. U njima je tijekom napada JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar zaštitu našlo 10 do 15 tisuća civila, uglavnom žena, djece, nemoćnih i starijih osoba. Posebnu skupinu skloništa čini Vukovarska ratna bolnica i Rezervna ratna bolnica u zgradi Borovo Commerca u tvorničkom kompleksu „Borovo“. Primarna uloga ovih skloništa bila je zdravstvena skrb i smještaj ranjenika. Život u skloništima nije bio lagan i bez opasnosti po gubitak života ili ranjavanje, ali je u datim okolnostima bio izvrsno organiziran, relativno dobro logistićki osiguran (hrana, voda, odjeća), u njima se pružala adekvatna medicinska pomoć, a po potrebi i mogućnostima i duhovna potpora (svete mise). S obzirom na veliku ulogu koju su ratna skloništa imala tijekom obrane Vukovara, osobito u kontekstu zaštite civilnog stanovništva i ranjenika, ujedno i njihove nedovoljne istraženosti, tema ovoga priopćenja znanstveno je relevantna i aktualna.

Vukovar; Vukovarska bitka; skloništa; civilno stanovništvo; ranjenici

nije evidentirano