Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 737874

Od zbirke do Muzeja


Radanović-Gužvica, Biserka
Od zbirke do Muzeja, Zagreb: Hrvatski prirodoslovni muzej, 2009 (povijesni pregled)


Naslov
Od zbirke do Muzeja
(From Collection to Museum)

Autori
Radanović-Gužvica, Biserka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, povijesni pregled, strucna

Izdavač
Hrvatski prirodoslovni muzej

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
36

ISBN
978-953-6645-48-2

Ključne riječi
zbirke minerala i stijena; razvoj mineralogije i petrografije; Hrvatska
(Collections of Minarals and Rocks; Development of Mineralogy and Petrography; Croatia)

Sažetak
Prve zbirke minerala i stijena u Hrvatskoj nastale su amaterskim prikupljenjem prirodnina koje je preraslo u instituciju najprije u okviru Narodnog muzeja, zatim samostalnog Mineraloško-petrografskog muzeja, te kasnije Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Od samoga početka, 1866. godine, zbirke minerala i stijena bile su osnova za razvoj Zagrebačke škole mineralogije i petrografije. Poseban naglasak dat je najznačajnijim ličnostima iz područja mineralogije i petrografije – Ljudevitu Vukotinoviću, Gjuri Pilaru, Miji Kišpatiću, Franu Tućanu i Ljudevitu Bariću kao najznačajnijim nosiocima razvoja mineralogije i petrografije u Hrvatskoj. Početak stvaranja zbirki minerala i stijena u Hrvatskoj seže još u prvu polovinu 19. stoljeća u doba Hrvatskoga narodnog preporoda. U prikupljanju građe za muzejsku zbirku sudjelovale su brojne značajne ličnosti poput književnika Antuna Mažuranića, nadbiskupa zagrebačkog Jurja Haulika, osnivača Gospodarskoga društva Pavla Hatza, te samoga vođe Ilirskoga pokreta Ljudevita Gaja. Na podizanju muzejskih zbirki u ono doba radio je i Ljudevit Vukotinović koji se posvetio osnutku Narodnog muzeja, sakupljao novčane priloge, sa svojih putovanja donosio predmete za Muzej te se aktivno bavio prirodoslovnim istraživanjem. U okviru petrografskog istraživanja Moslavačke gore Vukotinović je izradio i prvu hrvatsku geološku, tj. petrografsku kartu poznatu pod nazivom “Kamenospisna slika gore Moslavačke”. Kao prvi hrvatski školovani geolog, Gjuro Pilar je stvorio uvjete za stručni i znanstveni rad. Uz to, ušao je u sam vrh svjetske znanosti svojom disertacijom “Les Révolutions de l’Écorce du Globe” koja je 1869. godine objavljena na francuskome jeziku, a 1877. prevedena i na engleski jezik. Mijo Kišpatić se osobito isticao na području petrologije, razvivši je do europskoga nivoa. U disertaciji o genezi poluopala u augitskom andezitu kod Gleichenberga je iz kvantitativne kemijske analize izračunao normativni sastav stijene, što je bio prvi takav pokušaj u svijetu. Osim toga, otkupom je pribavio više stotina izuzetno lijepih i vrijednih primjeraka minerala iz najpoznatijih svjetskih nalazišta stvorivši na taj način izuzetno vrijednu zbirku minerala. Fran Tućan istaknuo se objavljivanjem brojnih znanstvenih i stručnih članaka u uglednim časopisima, knjiga i udžbenika kao i na području popularizacije znanosti i prirodoslovlja. Njegovo djelo “Naše kamenje” prva je hrvatska popularna petrografija, objavljena 1907. godine. Ljudevit Barić zaslužan je za početak intenzivnog razvoja mineralogije i kristalografije u Hrvatskoj. Znanstveno je obradio veliki broj primjeraka minerala i time dao znanstvene temelje muzejskoj mineraloškoj zbirci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski prirodoslovni muzej

Citiraj ovu publikaciju

Radanović-Gužvica, Biserka
Od zbirke do Muzeja, Zagreb: Hrvatski prirodoslovni muzej, 2009 (povijesni pregled)
Radanović-Gužvica, B. (2009) Od zbirke do Muzeja. Zagreb, Hrvatski prirodoslovni muzej.
@book{book, author = {Radanovi\'{c}-Gu\v{z}vica, B.}, year = {2009}, pages = {36}, keywords = {Collections of Minarals and Rocks, Development of Mineralogy and Petrography, Croatia}, isbn = {978-953-6645-48-2}, title = {From Collection to Museum}, keyword = {Collections of Minarals and Rocks, Development of Mineralogy and Petrography, Croatia}, publisher = {Hrvatski prirodoslovni muzej}, publisherplace = {Zagreb} }