hrvatski

Razvitak hrvatske terminologije iz katastra zemljišta i zemljišne knjige - prijedlozi suvremenih definicija

Uz razvoj hrvatske geodetske terminologije, a time i uz katastar zemljišta, u drugoj polovici 19. stoljeća vezana su dva rječnika: Hrvatsko- njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, autora Bogoslava [uleka, objavljen 1874. i 1875. godine i Rječnik njemačko-hrvatskoga tehnologičkog nazivlja za uporabu inžinira, arhitekta, mehanika, zemljomjera, rudničkih mjernika, graditelja, gradj. obrtnika i t.d. iz 1881. godine. Nazivi geodetskih pojmova, za koje je u ovom radu načinjen detaljni popis, u prvome su rječniku uglavnom obuhvaćeni u matematici, geografiji i statistici, a u drugome pod zemljomjerstvom i topografijom, te geografijom. Objavom tih rječnika, tehničkim strukama otvorio se put izradbe vlastitih. U Budimpešti je 1912. godine objavljen najstariji poznati geodetski rječnik s hrvatskim terminima, Magjarsko-hrvatski i hrvatsko-magjarski rječnik za upotrebu kod zemaljske katastralne izmjere. Od popisanih 2700 termina, u ovom su radu izdvojeni oni iz katastra zemljišta. Nakon dugog zatišja, u kojem su izvori geodetske terminologije bili jedino geodetski udžbenici, u Zagrebu je 1977. godine objavljen Višejezični kartografski rječnik, jedini hrvatski rječnik takve vrste do danas. Veliki doprinos geodetskoj terminologiji na ovim prostorima trebao je dati Višejezični geodetski rječnik Saveza geodetskih inženjera i geometara Jugoslavije, objavljen 1980. godine, koji je prijevod Višejezičnog rječnika Međunarodne geodetske federacije. U njegovoj izradbi sudjelovali su i hrvatski geodetski znanstvenici i stručnjaci. Rječnik ima oko 5500 termina, a blizu 800 ih je iz katastra zemljišta, zemljišne knjige i upravnog postupka, te je za njih ovdje izrađen popis, ali taj rječnik, terminološki i jezično, nije prikladan za uporabu. Danas se u hrvatskoj geodeziji osjeća pomanjkanje suvremenog geodetskog rječnika koji bi na jednom mjestu obuhvatio mnoštvo termina iz svih područja geodezije. Svjesni toga, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započele su 1995. godine aktivnosti radi izradbe Hrvatskoga geodetskog rječnika. Određeni doprinos izradbi Rječnika moći će dati i širi krug geodetskih stručnjaka. Jedan je od tih pokušaja ovaj rad u kojem se nastojalo definirati danas aktualne pojmove iz katastra zemljišta, kao i one pojmove austrijskog i mađarskog katastra zemljišta 19. stoljeća koji su se uporabljali na hrvatskim prostorima. Definirani su i osnovni pojmovi iz zemljišne knjige, te još neki pojmovi iz geodezije, upravnog postupka i prava, bliski katastru zemljišta. Sveukupno obuhvaćeno je oko 550 naziva za pojmove s njihovim definicijama. Posebno su obrađeni neki temeljni pojmovi i višestruki termini (izmjera, premjer, međa, granica, katastarska čestica, parcela, katastarski operat, geodetski elaborat, itd.). Za njih je najprije dan pregled definicija drugih autora, a zatim obrazloženje zašto su ovdje definirani isto, slično, ili drugačije, te zašto neki imaju prednost. U radu je ukratko prikazana povijest katastra zemljišta, te je ukazano na današnje napore uspostave suvremenog katastra zemljišta u Hrvatskoj.

katastar zemljišta; zemljišna knjiga

nije evidentirano