hrvatski

Obrana dioničkog društva od neprijateljskog preuzimanja

Propisivanjem obveze objave javne ponude manjinskim se dioničarima pruža zaštita ex ante, tako da mogu samostalno odlučiti hoće li ostati u društvu ili će pod objavljenim uvjetima prihvatiti ponudu. Tako se propisima prava preuzimanja u kontinentalnom pravu popunjava pravna praznina prethodne zaštite manjinskih dioničara, koja se dioničarima ciljnih društava u britanskom i američkom pravu omogućuje od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća. Središnja i najprjepornija pravila prava preuzimanja odnose se na pitanja obvezne ponude, zajedničkog djelovanja i ograničenja djelovanja upravljačke strukture tijekom postupka preuzimanja. Odredba o obveznoj ponudi sročena je gotovo istovjetno u našem, njemačkom i britanskom pravu. Stekne li tko posredno ili neposredno kontrolu nad ciljnim društvom dužan je preostalim dioničarima ciljnog društva objaviti javnu ponudu za otkup dionica. Društvo kontrolira onaj dioničar koji na glavnoj skupštini raspolaže s onoliko glasova koliko je u konkretnom slučaju potrebno da samostalno donosi odluke kojima se može utjecati na poslove društva. Ponuditelj samostalno odabire vrijeme kada će objaviti javnu ponudu, a odlučuje i o tome kada će u ciljnom društvu steći postotak glasova koji je nacionalnim pravom određen kao odlučujuća okolnost za obvezatnu objavu ponude. Pokreće ga uvjerenje da će novi kontrolni dioničar moći tržišno osnažiti ciljno društvo i kapitalizirati svoj ulog, odluči li se u budućnosti na prodaju dionica ciljnog društva. Ciljno se društvo može od nepoželjnih ponuditelja štititi pro futuro poduzimanjem strukturnih, kapitalnih i personalnih mjera protiv apstraktnog ponuditelja. Ako te mjere ne odvrate ponuditelja od objave javne ponude, društvu preostaje ad hoc zaštita tijekom ponudbenog razdoblja. Cilj je tih mjera učvrstiti postojeći odnos moći u ciljnom društvu i odvratiti budućeg ponuditelja od pokušaja da postane novi kontrolni dioničar. Te mjere, iako poduzete ranije, mogu tijekom ponudbenog razdoblja olakšati upravljačkoj strukturi ciljnog društva obranu od nepoželjnog preuzimatelja. To je otežano u hrvatskom i britanskom pravu gdje se propisuje strogo pravilo neutralnosti, dok je u njemačkom pravu moguće da uprava preventivnu obrambenu mjeru koristi i kao represivnu. Omogućavanje dioničarima ciljnog društva da tijekom ponudbenog razdoblja samostalno odluče o ponudi važno je načelo prava preuzimanja. Obrambenim mjerama ne smije se narušiti propisano načelo, ali se može utjecati na negativnu odluku dioničara ili nagnati ponuditelja da povisi preuzimateljsku premiju. Dopustivost poduzimanja preventivnih obrambenih mjera prosuđuje se na temelju propisa prava društava, a dopustivost represivnih mjera na temelju propisa prava preuzimanja.

preuzimanje; obvezna ponuda za pruzimanje; pravilo neutralnosti

nije evidentirano