hrvatski

Liječnici-preteče bioetike

Rezultati istraživanja na projektu »Bioetika i kultura« ukazali su na to da medicina i njena sprega s tehnološkim postignućima zauzima središnje mjesto u kulturnim zbivanjima svakog povijesnog razdoblja. Pronađeni podaci o liječnicima koji su u povijesno-kulturnom razdoblju od nastanka prvog medicinsko-etičkog kodeksa do pojave bioetike istraživali, opisivali, tumačili ulogu znanosti u medicini i njen značaj na promjenu značenja i dosega medicine stvorilo je potrebu da se se istraži njihov znanstveni, profesionalni, društveni i osobni doprinos u medicinskoj etici. Slijedom toga određena su dva cilja nastanka ove knjige. Prvi je predstaviti stajališta liječnika koji su objavili knjige u kojima aktualiziraju medicinsko-etičke probleme i pitanja odnosa liječnika i pacijenta, odnosa među liječnicima i odnosa medicine i društva. Drugi je istražiti utjecaj društvenih i humanističkih znanosti na njihovo tumačenje medicinsko-etičkih pitanja i njihov osobni angažman u rješavanju aktualnih medicinskih problema doba u kojem su djelovali te zbog toga ih proglasiti pretečama bioetike. »Percivalova etička baština« je naslov prvog poglavlja knjige. U njemu se prikazuje i aktualizira sadržaj prvog medicinsko-etičkog kodeksa te predstavljaju medicinska, filozofska, teološka i pravna stajališta koja su utjecala na nastanak tog Kodeksa. U drugom poglavlju knjige »Elizabeth Blackwell – zagovornica spolnog odgoja djece i mladih« prikazuje se život i rad Elizabeth Blackwell, prve žene, kojoj je uspjelo postići diplomu medicinskog fakulteta i liječnice koja je javno zagovarala spolni odgoj djece i mladih. Priča o njoj svjedoči o uspjehu koji se postiže učenjem, radom i zalaganjem. Istovremeno je to priča o ljudima koji su cijenili njen trud, pomagali joj u suočavanju s predrasudama, ponižavanjem i omalovažavanjem, ohrabrivali ju u učenju i savladavanju profesionalnih prepreka. »Richard Clarke Cabot – liječnik po mjeri pacijenta« je treće poglavlje knjige posvećeno liječniku uz čije ime se vežu sljedeća određenja: filozof, pedagog, socijalni radnik, pisac, nastavnik socijalne etike, unapreditelj kliničke hematologije, integrator iskustvenog medicinskog znanja i duhovnog vjerovanja, odnosno utemeljitelj kliničke pastoralne edukacije. U ovom poglavlju knjige trebalo je dokazati u kojoj je mjeri Cabot sve to i predstaviti onu njegovu knjigu zbog koje ga se može proglasiti utemeljiteljem bioetike. U rečenici »Ako ne vidite dobro u ljudima ne vidite ništa« sadržana su sva lica Williama Oslera: liječnika, profesora, znanstvenika, autora, bibliofila, povjesničara, filantropa, prijatelja i družbenika mladih, starih i svih. Njegove izreke: »tko izučava medicinu bez knjige plovi neplanski, tko izučava medicinu bez pacijenata ne ide uopće prema moru ; slušaj svog pacijenta on će ti reći dijagnozu ; ne želim nikakav nadgrobni natpis nego izjavu da sam studente poučavao uz krevet što je moj pogled na najvažniju korist posla koji sam bio pozvan činiti ; « - transformirale su i zauvijek promijenile medicinsku edukaciju. Bio je to razlog da se u četvrtom poglavlju »William Osler – otac moderne medicine i preteča kliničke etike« predstave i problematiziraju Oslerovi stavovi o nastavi, nastavnim metodama poučavanja medicine, odnosu nastavnika prema studentima i odnosu studenata prema pacijentima. U petom poglavlju »Jonas E. Salk – sudionik eksperimenta zvanog život« predstavlja se Jonas E. Salk pronalazač cjepiva protiv dječje paralize i utemeljitelj biofilozofije. Uz Salkove članke iz područja filozofije u, ovom poglavlju, predstavlja se njegova knjiga Anatomy of Reality: Merging of Intuition and Reason. Knjiga je odabrana iz dva razloga. Prvi je, zato što u njoj upoznajemo Salka – istraživača, njegova očekivanja, iskonsku želju da pomogne u suzbijanju bolesti, njegova razmišljanja u laboratoriju, suosjećanje za one kojima njegov rad donosi olakšanje, nadu u iščekivanju rezultata istraživanja i osjećaj odgovornosti za testiranje i upotrebu njegovog otkrića. Drugi je u zahtjevu za uključivanjem filozofije u sustavnu analizu opasnosti s kojima se suvremeni čovjek suočava i za propitivanjem vrijednosne orijentacije znanstvenog istraživanja.

prvi medicinsko-etički kodeks ; spolni odgoj ; socijalna etika ; klinička etika ; biofilozofija

nije evidentirano