Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 736471

Korupcija u zdravstvu: mit ili stvarnost?


Budak, Jelena; Rajh, Edo
Korupcija u zdravstvu: mit ili stvarnost? // O zdravstvu iz ekonomske perspketive / Vehovec, Maja (ur.).
Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb, 2014. str. 247-270


Naslov
Korupcija u zdravstvu: mit ili stvarnost?
(Corruption in health sector: myth or reality?)

Autori
Budak, Jelena ; Rajh, Edo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
O zdravstvu iz ekonomske perspketive

Urednik/ci
Vehovec, Maja

Izdavač
Ekonomski institut, Zagreb

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
247-270

ISBN
978-953-6030-42-2

Ključne riječi
Korupcija, zdravstvo
(Corruption, health sector)

Sažetak
Korupcija u zdravstvu negativna je pojava prisutna u gotovo svim zemljama svijeta. Najpoznatija međunarodna nevladina organizacija koja se bavi suzbijanjem korupcije, Transparency International, 2006. je godine svoje globalno izvješće posvetila upravo temi korupcije u zdravstvu (Transparency International, 2006). U svakodnevnom životu pod korupcijom u zdravstvu najčešće se podrazumijevaju korupcijske prakse u odnosu pacijenta i liječnika, i to davanje mita u novcu za pružanje medicinskih usluga. Suvremena literatura koja se bavi korupcijom u zdravstvu osim „plavih koverti“ prepoznaje znatno složenije oblike korupcijskih transakcija. Multinacionalne farmaceutske kompanije koje podmićivanjem ili na bilo koji drugi neetičan način osiguravaju testiranje odnosno uporabu svojih lijekova, korupcija u ugovaranju radova, održavanja ili nabave medicinske opreme, lijekova i potrošnog materijala u ustanovama javnog zdravstva, nepotizam prilikom zapošljavanja ili napredovanja u karijeri u sektoru javnog zdravstva – sve su to potencijalna područja korupcije u zdravstvu. Otkriveni slučajevi korupcije dodatno upozoravaju na visoku osjetljivost zdravstvenog sektora na korupciju i na nužnost sustavnog pristupa suzbijanju korupcije u zdravstvu. Stoga ovo poglavlje knjige započinje sustavnim pregledom korupcije u zdravstvu u širem smislu te svjetske znanstvene literature o rizicima i pojavnim oblicima korupcije u zdravstvu. U tom kontekstu, detaljnije se prikazuju korupcijski rizici u javnoj nabavi. Nadalje se objašnjavaju neslužbena plaćanja u zdravstvu i vrste plaćanja koja se smatraju korupcijom. Neslužbena su plaćanja duboko ukorijenjena u zdravstvu zemalja u razvoju i tranzicijskim zemljama i čine relativno značajan dio tzv. plaćanja iz džepa (engl. out-of-pocket money) u rashodima kućanstava za zdravstvo, što neki analitičari objašnjavaju povijesnim nasljeđem socijalističkog uređenja. Premda ova vrsta rashoda nije predmet našeg istraživanja, korupcijska plaćanja pacijenata za zdravstvene usluge svakako čine dio neslužbenih plaćanja i valja ih radi potpunijeg razumijevanja staviti u taj širi okvir. Raspoložive ankete i istraživanja provedena u drugim zemljama o visini i modalitetima neslužbenih plaćanja u zdravstvu korisne su informacije za uvod u analizu podataka za Hrvatsku, posebice stoga što je literatura o neformalnim plaćanjima i korupciji u zdravstvu rijetka (Gorjanski, 2010 ; Mastilica i Božikov, 1999 ; Goel, Budak i Rajh, 2012 ; 2013 ; Budak, 2006). Odgovor na pitanje je li korupcija u hrvatskom zdravstvu mit ili stvarnost pružaju podaci prikupljeni anketom hrvatskih građana o percepcijama raširenosti korupcije i stvarnim korupcijskim iskustvima u kontaktima s liječnicima i medicinskim sestrama u javnim zdravstvenim ustanovama . Istraživanje se bavi samo jednim segmentom korupcije u hrvatskom zdravstvu i ograničeno je na neslužbena davanja pacijenata i njihova darivanja zdravstvenih djelatnika. Premda nisu u potpunosti usporedivi, podaci iz anketnog istraživanja među hrvatskim građanima omogućuju pozicioniranje Hrvatske u odnosu na druge zemlje EU-a. Najveća vrijednost empirijskog istraživanja nije u dokazivanju postojanja korupcije u hrvatskom zdravstvu, već vrlo detaljnoj obradi anketnih podataka. Pristup za kojeg smo se kao autori odlučili u izradi dubinske analize korupcijskog ponašanja u odnosu pacijent-zdravstveni djelatnik, podložan je metodološkim kritikama. Većina rezultata dobivena je na doista velikom nacionalno reprezentativnom uzorku od 3.000 ispitanika, ali daljnja je obrada križanjem podataka napravljena na relativno malim poduzorcima ispitanika. Međutim, upravo su takve dubinske analize potrebne za identifikaciju potencijalnih žarišta i specifičnosti korupcijskih obrazaca ponašanja u odnosu pacijent-zdravstveni djelatnik, kako bi nalazi istraživanja u konačnici poslužili dokidanju neetične prakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
002-0022469-2470 - Makroekonomska konvergencija Republike Hrvatske Europskoj uniji (Željko Lovrinčević, )

Ustanove
Ekonomski institut, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jelena Budak, (241770)
Edo Rajh, (241781)