hrvatski

Kultura i međukulturnost u hrvatskim osnovnoškolskim udžbenicima engleskog jezika

Temeljni pojmovi koji čine polazište ovoga rada su kultura, jezik i udžbenik stranoga jezika. Cilj rada bio je istražiti obilježja prikaza polazne, ciljnih i drugih uvrštenih kultura u hrvatskim udžbenicima engleskoga jezika u šezdesetogodišnjem razdoblju od 1950. do danas s obzirom na tematske aspekte kulturnih sadržaja i njihovu zastupljenost, način prikaza kultura i razinu realističnosti tih prikaza, odnosno s obzirom na njihov potencijal za razvoj kulturne svjesnosti te, u novije vrijeme, u skladu sa suvremenim glotodidaktičkim promišljanjima ciljeva nastave stranih jezika, za razvoj međukulturne kompetencije učenika. Teorijsku osnovu istraživanja čine teorije koje tumače vezu između jezika i kulture, glotodidaktičke teorije koje su oblikovale pristupe kulturnim sadržajima u okviru poučavanja stranoga jezika tijekom analiziranih razdoblja te, u tom kontekstu, spoznaje o specifičnoj ulozi kulture u poučavanju engleskoga jezika kao jezika međunarodne komunikacije. Prikazi kultura također su stavljeni u kontekst kurikulskih dokumenata relevantnih za razdoblja u kojima su udžbenici nastajali. Dijakronijsko je istraživanje provedeno na korpusu od šest udžbeničkih serija koje se sastoje od ukupno 28 udžbenika. Istraživanje udžbeničkog korpusa provedeno je postupcima kombinirane analize sadržaja uz pomoć instrumenta posebno razvijenog za potrebe istraživanja. Utvrđeno je da sve analizirane serije uzimaju u obzir suvremene im spoznaje iz glotodidaktičke teorije, no niti jedna serija ne opredjeljuje se isključivo za jednu metodu ili jedan pristup. Primijenjeni se pristupi reflektiraju na način prikazivanja sadržaja iz kulture. Pritom udžbenici uglavnom prate zbivanja na svjetskoj glotodidaktičkoj sceni ne zaostajući vremenski bitno za njima, a isto vrijedi i za perspektive prikaza kulturnih sadržaja. Tematska se težišta također mijenjaju u skladu s promjenama na društveno-povijesnom planu i u glotodidaktičkoj teoriji. S promjenom tematskih težišta mijenja se i udio polazne, ciljnih i drugih kultura. Uočena je sličnost između prve (1950-e) i pete serije (1990-e), utoliko što obje odlikuje veći udio sadržaja iz polazne kulture u odnosu na ostale serije, kao i izražena državotvorna komponenta, premda je njihova intencija bitno različita i premda peta serija sve kulture prikazuje kao jednako vrijedne. Iako sve serije sadrže visok udio kulturnih sadržaja, utvrđeno je da ti sadržaji nemaju dovoljno potencijala za razvoj učeničke kulturne svjesnosti, a u novije vrijeme niti za razvoj međukulturne kompetencije.

hrvatski osnovnoškolski udžbenici engleskoga jezika; jezik i kultura; nastavni programi; glotodidaktičke teorije; kulturna svjesnost; međukulturna kompetencija

nije evidentirano